Pregled bibliografske jedinice broj: 1254471
Vjenceslav Novak i glazba: kulturološki i recepcijski
Vjenceslav Novak i glazba: kulturološki i recepcijski // Promena paradigme u obrazovanju i nauci / Ivanović, Josip (ur.).
Subotica: Univerzitet u Novom Sadu, Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku u Subotici, 2022. str. 188-195 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1254471 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vjenceslav Novak i glazba: kulturološki i
recepcijski
(Vjenceslav Novak and Music: Culturally and
Receptionally)
Autori
Mesić, Hrvoje ; Užar, Tin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Promena paradigme u obrazovanju i nauci
/ Ivanović, Josip - Subotica : Univerzitet u Novom Sadu, Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku u Subotici, 2022, 188-195
ISBN
978-86-81960-19-6
Skup
16. međunarodna znanstvena konferencija ; 11. međunarodna metodička konferencija ; 9. konferencija „IKT u obrazovanju” Promena paradigme u obrazovanju i nauci
Mjesto i datum
Subotica, Srbija, 03.11.2022. - 04.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Vjenceslav Novak ; književnost u glazbi ; glazba u književnosti ; glazbeni pisac ; književni ukus
(Vjenceslav Novak ; literature in music ; music in literature ; music writter ; literary taste)
Sažetak
Stvaralaštvo i ostavština Vjenceslava Novaka razotkrivaju da je glazbena umjetnost bila važan segment njegova književnog stvaralaštva. Primarni interes proizašao je iz glazbene naobrazbe koju je stekao na Praškom konzervatoriju gdje je stekao zvanje orguljaša te učitelja teorije glazbe i pjevanja. Po povratku u domovinu radio je kao učitelj u Senju te zatim kao profesor glazbe u Muškoj učiteljskoj školi u Zagrebu te na školi Narodnoga zemaljskoga glasbenoga zavoda. Stoga su se glazbene zakonitosti koje je učio u mladosti reflektirale na njegovo glazbeno-spisateljsko i književno stvaralaštvo. Muzikologinja Sanja Majer- Bobetko evaluirala je Novaka kao glazbenog pisca koji je objavljivao brojne članke kao i monografska izdanja: od glazbene kritike preko teorije, glazbene pedagogije, metodike, glazbene estetike do glazbene historiografije. Naime, Novakove glazbene kritike otkrivaju kritičara koji teži argumentiranom te stručnom obrazloženju svojih stavova u okvirima standarda tadašnjeg tiska, ali i umjetnika riječi koji se kreativno odnosi prema navedenom žanru osiguravajući ne samo objektivnost i stručnost sadržaja već i određeno estetsko iskustvo. Novakovi znanstveni tekstovi prikazuju Novakov pedagoški potencijal oplemenjen literarnošću, dok roman Dva svijeta oslikava proces glazbenog stvaralaštva mnogo prije Mannovog Doktora Faustusa. U radu se istražuju kulturološki i recepcijski aspekti Novakova stvaralaštva u kontekstu dviju pojavnosti: one kao glazbenog umjetnika koji će tijekom godina transcendirati u glazbenog pisca, kao i kritičara, te Novakova nastojanja da vlastita književna riječ izrazi glazbene sadržaje. Takvo dvosmjerno gibanje, kao umjetnika i kao pisca, obilježilo je Novakov životni put i rad.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku