Naslov
"Domovina" kao "nalog pamćenja" hrvatske političke emigracije nakon Drugog svjetskog rata
(“Homeland” as a “commandment of memory" for Croatian political emigration after the Second World War)

Autori
Kudra Beroš, Viktorija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
II. Međunarodni znanstveno-stručni skup Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike Prema transnacionalnom i transdisciplinarnom polju proučavanja: knjiga sažetaka / - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2022, 54-55

Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike: prema transnacionalnom i transdisciplinarnom polju proučavanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.02.2022. - 17.02.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
politička emigracija u Argentini, Hrvatska misao, nacionalni identitet, narativi doma i domovine, analiza diskursa
(Croatian political emigration in Argentina, Hrvatska misao, national identity, narratives of home and homeland, discourse analysis)

Sažetak
Nakon Drugoga svjetskoga rata u Argentinu useljava hrvatska politička emigracija u razdoblju od 1946. do 1951. Hrvatsku poslijeratnu političku emigraciju činio je dio političke nomenklature Nezavisne Države Hrvatske (predstavnika Ustaškoga pokreta i Hrvatske seljačke stranke), dio izbjegle vojske (ustaše i domobrani), članovi njihovih obitelji te dio izbjegloga stanovništva kao i dio svećenstva s prostora NDH. Radi se o kontekstu prisilnih migracija koje su nastale kao posljedica Drugoga svjetskog rata, njegova završetka, poslijeratnih događanja (u ovom slučaju posebice u Jugoslaviji), odnosno kao posljedica promjena političkoga, ekonomskoga i društvenoga sustava zemalja porijekla ili „domovinā“ koje su bile u sklopu masovnih migracija u Europi. Politička aktivnost emigracije u Argentini bila je vrlo jaka, posebice u početku i dolaskom Ante Pavelića. Nakon početnoga smještanja u zemlji useljavanja, emigracija osniva različite stranke i organizacije, podružnice stranaka osnovanih u drugim zemljama svijeta kao i prije postojećih stranaka. Pretenzija svih osnovanih stranaka (ne samo u Argentini) bila je krovno i jedinstveno okupljanje radi djelovanja cjelokupnoga hrvatskoga iseljeništva u borbi protiv komunističke Jugoslavije, a za samostalnu Hrvatsku. Izdavaštvo postaje jedan od ključnih elemenata političke borbe i usko je vezano uz nju, iako mnogi časopisi djeluju i na širem kulturno-književnom području. Časopis Hrvatska misao: knjižica za kulturna, politička i socialna pitanja (El Pensamiento Croata) u Argentini izlazila je u razdoblju od 1953. do 1970., a referirala se na istoimenu publikaciju Hrvatska misao: glavno glasilo Hrvatske stranke prava čiji je glavni urednik bio Mile Budak i koja je izlazila u Zagrebu između 1920. i 1924. U fokusu je ovoga izlaganja analiza reprezentacije „domovine“, kao dominantnoga konstitutivnoga dijela nacionalnoga identiteta hrvatske političke emigracije nakon Drugoga svjetskoga rata u Argentini kroz tekstove u časopisu Hrvatska misao kojima pristupam kao svojevrsnom arhivu u deridijanskom smislu riječi. Reprezentacija „domovine“ koja je utemeljena na njihovim iskustvima i znanjima, a usmjerena imaginiranju budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA