Naslov
Nedostupna arhivska građa kao objekt emocija u (re)konstrukciji hrvatskog nacionalnog identiteta
(Inaccessible Archival Materials as the Object of Emotion and (Re)Construction of the Croatian National Identity)

Autori
Kudra Beroš, Viktorija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država, Zagreb, 6.-8. prosinca 2018.: knjiga sažetaka / - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2018, 117-117

Skup
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija: Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2018. - 08.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski nacionalni identitet, konstitutivne norme identiteta, emocije, politizacija emocija, ideološka fantazma, Drugi
(Croatian national identity, constitutive norms of identity, emotions, politicisation of emotions, ideological phantasms, Other)

Sažetak
Na tragu Sare Ahmed (2004.), koja ističe kako možemo govoriti o “emocionalnosti teksta”, ali i druge građe, možemo promišljati što tekstovi o arhivskoj građi u javnom diskursu čine (doing), odnosno kako putem emocija “proizvode učinke” (2004: 19) i na taj način, bez obzira na sadržaj građe, kreiraju njezinu kulturnu vidljivost. Naglašavajući kako emocije sudjeluju u materijalizaciji kolektivnog (i individualnog) tijela, stvarajući njegovu površinu i uspostavljajući granicu spram Drugih, Ahmed (2004.) propituje kako tekst, svojim imenovanjem, proizvođenjem i izvođenjem (performativnošću) emocija, odnosno njihovim djelovanjem, konstruira objekt osjećaja. Objekt osjećaja, spram kojega su emocije usmjerene i za kojega se “lijepe”, putem narativa “kruži” javnim prostorom. Na taj način i emocije se pomiču kroz vrijeme (prošlost – sadašnjost – budućnost) i zajednički javni prostor, istovremeno uspostavljajući razne subjektne pozicije te povezujući kolektivnu i individualnu raznu putem interpretacije emocija. Upravo ta relacija individualnog i kolektivnog putem interpretacije omogućava politizaciju emocija (Ahmed, 2004:171). Periodičko pojavljivanje arhivske građe, odnosno dosjea obavještajno-sigurnosnog sustava Jugoslavije (“dosjea UDBE”) kao objekta rasprava unutar javnog i političkog prostora vezano je za (re)konstruiranje hrvatskog nacionalnog identiteta. U tom kontekstu u središtu razmatranja ovoga rada nalaze se upravo “dosjei UDBE” kao objekt emocija proizvedenih narativima o arhivu kao ustanovi i arhivskoj građi. Te emocije sudjeluju u (re)konstruiranju hrvatskog nacionalnog identiteta, odnosno uspostavljanju konstitutivne norme sjećanja/povijesti (pripadanje zajedničkoj povijesti) te (re)artikuliranja Drugog (“neprijatelja”, “onog koji ugrožava”), uspostavljajući nove paradigme isključivanja te istovremeno kreirajući ideološke fantazme koje strukturiraju realnost putem politizacije emocija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA