Pregled bibliografske jedinice broj: 1254106
Što nam poručuju drugi i drugačiji: kako je biti beskućnik u Hrvatskoj?
Što nam poručuju drugi i drugačiji: kako je biti beskućnik u Hrvatskoj? // X. konferencija socijalnih radnika: Drugi i drugačiji
Zagreb: Hrvatska udruga socijalnih radnika, 2019. str. 36-36 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1254106 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što nam poručuju drugi i drugačiji: kako je biti beskućnik u Hrvatskoj?
(What others and different tell us: how is it to be homeless in Croatia?)
Autori
Družić Ljubotina, Olja ; Mrvalj, Mile
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
X. konferencija socijalnih radnika: Drugi i drugačiji
/ - Zagreb : Hrvatska udruga socijalnih radnika, 2019, 36-36
Skup
10. Konferencija socijalnih radnika: Drugi i drugačiji
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2019. - 11.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
beskućništvo ; drugi i drugačiji ; politike prema beskućnicima
(homelessness ; others and different ; policies towards the homeless)
Sažetak
Beskućništvo po svojoj težini i složenosti možemo ubrojiti u sam vrh socijalnih problema. Iako je kategorija beskućnika kao korisnika u sustavu socijalne skrbi prvi put prepoznata donošenjem Zakona o socijalnoj skrbi 2011. godine, problemu beskućništva nije posvećena dovoljna pažnja onih koji donose politike na razini različitih sustava koji su važni za život ove ranjive skupine naših sugrađana. Tim stručnjaka Studijskog centra rada socijalnog Pravnog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba je 2016. godine objavio rezultate sveobuhvatnog istraživanja o životu u beskućništvu, u kojem je sudjelovalo 266 beskućnika iz cijele Hrvatske. Kao ključne uzroke svog statusa osobe koje žive u uvjetima beskućništva naveli su gubitak posla, posljedice rata, boravak u zatvoru, dugotrajnu nezaposlenost i ovisnost o kockanju, dok su žene beskućnice češće navodile smrt supružnika, zlostavljanje i zanemarivanje unutar obitelji te samohrano roditeljstvo. Također su kao uzroci navedeni i narušeno tjelesno zdravlje, narušeni obiteljski odnosi i nedovoljna obiteljska podrška. Beskućnici uzroke vide i u nedovoljnoj brizi države za najranjivije socijalne kategorije društva. Jedan od ciljeva ovog istraživanja je bio dobiti perspektivu onih koje se taj problem najviše tiče, a koje se u osmišljavanju mjera i strategija – najmanje pita. U izlaganju će sudjelovati korisnik sustava socijalne skrbi, osoba koja je imala iskustvo života u beskućništvu te će iznijeti svoju perspektivu kako je biti drugi i drugačiji u hrvatskom društvu i što je potrebno činiti da se položaj beskućnika unaprijedi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti