Pregled bibliografske jedinice broj: 1253932
Šumska vegetacija Bjelolasice te Bijelih i Samarskih Stijena - Pregled dosadašnjih istraživanja i očekivanja
Šumska vegetacija Bjelolasice te Bijelih i Samarskih Stijena - Pregled dosadašnjih istraživanja i očekivanja // Šumarska znanost: razvoj i napredak na temeljima prošlosti, Knjiga sažetaka
Zagreb, Hrvatska, 2023. str. 80-81 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1253932 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šumska vegetacija Bjelolasice te Bijelih i
Samarskih Stijena - Pregled dosadašnjih
istraživanja i očekivanja
(Forest vegetation of Bjelolasica and the White and
Samara Rocks - The previous research overview and
expectations)
Autori
Sirovica, Ivana ; Medak, Jasnica ; Baričević, Dario ; Vukelić, Joso
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šumarska znanost: razvoj i napredak na temeljima prošlosti, Knjiga sažetaka
/ - , 2023, 80-81
Skup
Prva međunarodna znanstvena konferencija za mlade istraživače Jugoistočne Europe, Šumarska znanost: razvoj i napredak na temeljima prošlosti, Knjiga sažetaka
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.02.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
ekologija, fitocenologija, fizikalne karakteristike tla, florni sastav, šumske zajednice
(ecology, phytosociology, soil physical characteristics, flora composition, forest communities)
Sažetak
Šumarska fitocenologija, kao temeljna biološka znanost o biljnim zajednicama, predstavlja neizostavan dio istraživanja šuma prvotnih klimatogenih vegetacijskih oblika, razvojnih težnji postojećeg stanja te osnovnih elemenata racionalnog korištenja prirodnih resursa. Unatoč velikoj posjećenosti područja od strane prirodoslovaca, planinara i ljubitelja prirode, istraživanja vegetacijskog pokrova s ciljem identifikacije, opisa i utvrđivanja šumskih zajednica na području Bjelolasice te Bijelih i Samarskih Stijena malobrojna su i nedostatna. Najstarija proizlaze svega od strane nekolicine istraživača poput Bošnjaka (1928), Vajde (1933), Horvata (1938), Božičevića i dr. (1981), Bertovića (1987), Vucelića (1987) i Zrnića (1987). Važno je spomenuti doprinos i od strane Bertovića i Lovrića (1987) koji, u okviru vegetacijske karte Jugoslavije, slikovito prikazuju prisutstvo dinarskih bukovo-jelovih šuma, gorskih bukovih šuma, pretplaninskih bukovih šuma, klekovine bora krivulja te različitih tipova livada, pašnjaka i vriština. Iz ostalih znanstvenih disciplina neophodnih za istraživanje šumskih zajednica, poput pedoloških, geološko-litoloških, hidroloških i klimatskih uvjeta podneblja, ističu se radovi Bertovića (1975), Bertovića i Martinovića (1981), Božičevića (1987), Velića (1987) i Pernara (2001). Nedostatnost ekološko-vegetacijskog poznavanja područja Bjelolasice te Bijelih i Samarskih Stijena povećava važnost novih i sustavnih znanstvenih istraživanja. Primarni ciljevi ovog istraživanja čine utvrđivanje šumskih zajednica istraživanog područja prema načelima ciriško- monpelješke ili strandardne srednjoeuropske škole (Braun-Blanquet 1964). Nadalje, istraživanje uključuje i utvrđivanje pojedinih karakteristika tla na plohama specifičnih ekoindikatorskih vrijednosti. Očekuje se da će planirana metodologija, provedene analize i ostvareni rezultati upotpuniti spoznaje o šumskoj vegetaciji, poslužiti kao baza daljnjih multidisciplinarnih istraživanja te doprinijeti očuvanju i održivom korištenju, jednako kao i promicanju prirodoznanstvenih, edukativnih te turističkih uloga područja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko,
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije