Pregled bibliografske jedinice broj: 1253824
Važnost interkulturnog dijaloga u radu s tražiteljima azila i starijim osobama
Važnost interkulturnog dijaloga u radu s tražiteljima azila i starijim osobama // Zbornik sažetaka VIII. konferencije socijalnih radnika "Socijalni rad u svijetu promjena" / Vejmelka, L. (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga socijalnih radnika, 2017. str. 38-38 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1253824 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost interkulturnog dijaloga u radu s
tražiteljima azila i starijim osobama
(The importance of intercultural dialogue in the work
with asylum seekers and elderly people)
Autori
Zeman Jazvić, Marina ; Vrban, Ines ; Vahtar, Dorijan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka VIII. konferencije socijalnih radnika "Socijalni rad u svijetu promjena"
/ Vejmelka, L. - Zagreb : Hrvatska udruga socijalnih radnika, 2017, 38-38
Skup
VIII. konferencija socijalnih radnika "Socijalni rad u svijetu promjena"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.10.2017. - 20.10.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Starije osobe ; Tražitelji azila ; Kultura ; Interkulturni dijalog
(elderly people ; asylum seekers ; culture ; intercultural dialogue)
Sažetak
Autori u ovom radu predstavljaju studiju slučaja interkulturalnih konverzacijskih radionica u kojima starije osobe tražiteljima azila pomažu pri učenju hrvatskog jezika i usvajanju hrvatske kulture i svjetonazora s ciljem njihove uspješnije integracije u društvo. U projekt su uključene starije osobe – volonteri Zaklade Zajednički put, tražitelji azila, zaposlenici Zaklade i volonteri CMS-a. Budući da starije osobe i tražitelji azila spadaju u društveno osjetljive skupine u riziku od socijalne isključenosti, ideja interkulturalnih radionica nastala je kao pokušaj smanjivanja socijalne isključenosti pripadnika obiju skupina. Prilikom osmišljavanja radionica te evaluacije njihove provedbe koristili smo induktivni pristup i kvalitativne metode: promatranje sa sudjelovanjem i polustrukturirani intervju koji smo proveli sa svim polaznicima radionica. Osobno iskustvo voditelja i analizirano iskustvo polaznika počeli smo povezivati sa suvremenim teorijama kulture, teorijama interkulturalnog dijaloga i postkolonijalne kritike. Kao rezultat višemjesečnog rada i analiziranja prakse i iskustva proizišle su polustrukturirane interkulturalne radionice konverzacije i usvajanja kulture i svjetonazora koje se temelje na teorijskim postavkama da je prilikom rada s kulturno drugačijim subjektima potrebno poznavati: ideju kulture i uvjetovanosti subjekta (njegovog svjetonazora, mišljenja, praksi i osjećaja) kulturom iz koje potječe ; kulturnog relativizma (ne postoji kultura koja je superiornija od neke druge kulture), interkulturne komunikacije i hibridizacije (učenje jezika i usvajanje kulture i svjetonazora događa se u prostoru koji je obilježen specifičnim odnosima moći, a učenje i usvajanje su uspješniji ako su pripadnici većinske kulture spremni naučiti jezik i usvojiti svjetonazor pripadnika manjinske kulture pri čemu nastaju hibridni identiteti).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti, Interdisciplinarne društvene znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
