Pregled bibliografske jedinice broj: 1253157
ZRINSKA GORA: NA RUBU SAVSKE SUTURNE ZONE
ZRINSKA GORA: NA RUBU SAVSKE SUTURNE ZONE // 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme"
Divčibare, Srbija, 2022. str. 191-192 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1253157 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ZRINSKA GORA: NA RUBU SAVSKE SUTURNE ZONE
(ZRINSKA GORA: AT THE MARGIN OF THE SAVA SUTURE ZONE)
Autori
Olić, Iva ; Lužar-Oberiter, Borna ; Matoš, Bojan ; Troskot-Čorbić, Tamara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme"
Mjesto i datum
Divčibare, Srbija, 01.06.2022. - 04.06.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Zrinska gora ; Savska suturna zona ; vitrinitna refleksija
(Zrinska Gora ; Sava Suture Zone ; vitrinite reflectance)
Sažetak
Suturna zona predstavlja kolizijski pojas tektonskih jedinica nastalih najčešće u različitim paleogeografskim domenama. Duž orogenog pojasa Dinarida i Helenida nalazi se Savska Suturna Zona (SSZ) – pojas magmatsko-metamorfnih stijena i bazenske ispune sedimentnih stijena koji je nastao uslijed gornjokredne do paleogenske kolizije između Jadranske mikroploče i Europske ploče. SSZ na području Hrvatske je relativno neistražena ponajviše zbog prekrivenosti naslagama Panonskog bazena. Rijetki izdanci su prisutni na Požeškoj gori te na Moslavačkoj gori uz nedefinirani položaj unutar same zone. Jedno od neistraženih područja u kontekstu SSZ je Zrinska gora koja se nalazi na jugozapadnom dijelu Panonskog bazena, gdje su stiješnjene tri geotektonske jedinice – paleozojsko-mezozojske stijene Sana-Una jedinice, ofiolitni kompleks Centralne dinaridske ofiolitne zone i stijene Savske suturne zone. Cilj našeg istraživanja je definirati strukturni položaj i tektonsku evoluciju Zrinske gore unutar SSZ te usporediti dobivene rezultate s rezultatima iz susjednih područja. U okviru istraživanja u prvoj fazi stavljen je naglasak na strukturna istraživanja razvoja Zrinske gore koja podrazumijevaju izradu regionalnih strukturno-geoloških profila temeljem postojećih geoloških karata i terenski prikupljenih strukturnih podataka. Uz navedeno, mikrotektonska istraživanja kao i interpretacija dostupnih bušotinskih podataka i modeliranje 2D seizmičkih refleksijskih profila koristit će se kao dodatni set podataka kako bi se dobila što točnija interpretacija prikupljenih strukturnih podataka. Analiza tektonske evolucije Zrinske gore obuhvaćat će i provedbu analize termalne evolucije Zrinske gore pomoću termokronoloških metoda. Na Zrinskoj gori dokumentiran je slijed naslaga genetski vezan uz kredno-paleogenski sintektonski bazen nastao u završnoj kolizijskoj fazi zatvaranja Neotethys oceana. Slijed naslaga obuhvaća transgresivni slijed (e.g., bazalne breče i brečo-konglomerate s klastima ofiolitne serije) na koje naliježu pelagički vapnenci „scaglia“ tipa kampanske starosti. Pelagički vapnenci dodatno su prekriveni pretežno turbiditnom serijom paleocenske starosti koja pokazuje izrazito zadebljanje i trend pokrupnjavanja prema naviše što odražava postepeno zapunjavanje bazena. Naviše, turbiditi su zamijenjeni eocenskim krupnozrnatim klastičnim stijenama i pojavama plitkovodnih marinskih karbonata. Uz navedeni slijed, u istočnom dijelu Zrinske gore nalazi se i magmatski kompleks bimodalnih karakteristika, koji je svojstven za SSZ. Preliminarni rezultati vitrinitne refleksije gornjokrednih i paleocenskih šejlova ukazuju na istovjetan termalni razvoj bazenskih naslaga različitih starosti. Maksimalna temperatura kojoj su stijene bile izložene je oko 120°C. Takva visoka temperatura relativno mladih stijena sugerira na postojanje intenzivnih deformacijskih procesa, odnosno utjecaja navlačne tektonike, najvjerojatnije za vrijeme završne kolizije i formiranja tektonskog šava između Unutrašnjih Dinarida i Tisza-Dacia megabloka.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Profili:
Bojan Matoš
(autor)
Borna Lužar-Oberiter
(autor)
Tamara Troskot-Čorbić
(autor)
Iva Olić
(autor)