Pregled bibliografske jedinice broj: 1253061
Potencijal biotehnologije kao klimatski neutralne tehnologije
Potencijal biotehnologije kao klimatski neutralne tehnologije // Stručna konferencija - Klimatski neutralne tehnologije / Gazivoda Kraljević, Tatjana ; Hranjec, Marijana (ur.).
Zagreb: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2023. str. 9-9 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1253061 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Potencijal biotehnologije kao klimatski neutralne
tehnologije
(Potential of biotechnology as climate neutral
technology)
Autori
Findrik Blažević, Zvjezdana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Stručna konferencija - Klimatski neutralne tehnologije
/ Gazivoda Kraljević, Tatjana ; Hranjec, Marijana - Zagreb : Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2023, 9-9
ISBN
978-953-6470-97-6
Skup
Stručna konferencija - Klimatski neutralne tehnologije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.02.2023. - 10.02.2023
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
biotehnologija ; enzimi
(biotechnology ; enzymes)
Sažetak
Biotehnologija je vrlo stara tehnologija. Čovječanstvo ju koristi značajno dulje od razdoblja kada ju je počelo razumijevati. Od 19. stoljeća kada je otkriveno da se fermentacija odvija zbog enzima koji se nalaze u stanicama mikroorganizama, pa sve do danas, napravljeni su značajni iskoraci u razumijevanju procesa i svega što se događa u mikroorganizmima, ali i u razvoju naprednih tehnologija i tehnikama koje su omogućile dobivanje biokatalizatora s unaprjeđenim svojstvima i u velikim količinama1. Priroda je od davnina uspješna u razvoju procesa na visokoj skali kojima rješava određene izazove u prirodi i kao takva nam može služiti kao nepresušan izvor inspiracije. Kao primjer možemo navesti fotosintezu kojom priroda neutralizira CO2 stvarajući kisik. Ipak, aktivnost u tehnosferi je prevelika, pa količina otpada i stakleničkih plinova koje čovječanstvo generira rastu. Stoga priroda treba našu pomoć kroz razvoj tehnologija s minimalnim negativnim učinkom na okoliš. Osim što se danas radi na razvoju enzima za razgradnju plastike, gdje je zabilježen značajan napredak, mnogo je i svijetlih primjera zamjene tradicionalnih kemijskih procesa biokatalitičkim procesima u industriji, a i novih procesa koji uključuju sintezu korisnih kemikalija poput lijekova (slika 1), polimera i biogoriva. Ovi su procesi bolji za okoliš, ekonomski su isplativi i troše manje energije jer se odvijaju pri blagim reakcijskim uvjetima. Strategija biogospodarstva EU2 jasno definira smjerove razvoja biotehnologije, a jedan od njih uključuje osnaživanje i uvećanje procesa u bio- sektoru. Također, prema Planu strateških inovacija i istraživanja3 smatra se da bioindustrija treba raditi na inovativnim i obećavajućim tehnologijama i dizati ju na industrijsku razinu. Među tehnologijama se navode i industrijska biotehnologija i biokataliza. Slika 1 Shematski prikaz biokatalize. 1 Editorial, Nature Catalysis 3 (2020) 179-180 2 European Commission, Directorate-General for Research and Innovation, A sustainable bioeconomy for Europe: strengthening the connection between economy, society and the environment: updated bioeconomy strategy, Publications Office, 2018, https://data.europa.eu/doi/10.2777/792130 3 European Commission, Directorate-General for Research and Innovation, Strategic Research and Innovation Agenda (SRIA) of the European Open Science Cloud (EOSC), Publications Office of the European Union, 2022, https://data.europa.eu/doi/10.2777/935288
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Biotehnologija