Naslov
Nuspojave i mjere opreza pri primjeni kontrastnih sredstava u radiologiji
(SIDE EFFECTS AND PRECAUTIONS OF THE USE OF CONTRAST MEDIA IN RADIOLOGY)

Autori
Vukančić, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Split: Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija,

Mjesto
Split

Datum
11.07

Godina
2018

Stranica
47

Mentor
Sanja Lovrić Kojundžić

Ključne riječi
nuspojave, mjere opreza, kontrastna sredstva
(side effects, precautions, contrast media)

Sažetak
Kontrastna sredstva za radiografiju i kompjuteriziranu tomografiju su tvari koje unošenjem u organizam mijenjaju apsorpciju rendgenskih zraka. Njihova svrha je pojačati kontrast u prikazivanju šupljih organa, tjelesnih šupljina i prostora, krvnih žila i prokrvljenosti organa. Metode kojima pomoću kontrastnih sredstava prikazujemo organe i organske sustave nazivamo kontrastnim metodama. Kontrastna sredstva dijelimo na negativna i pozitivna sredstva. Negativna kontrastna sredstva su ona sredstva koja imaju nisku atomsku težinu i specifičnu gustoću, a to su plinovi poput zraka, ugljičnog dioksida, dušikovog dioksida, kisika, helija i ksenona. Navedena sredstva slabije apsorbiraju rentgenske zrake od organa i dijelova tijela, i smanjuju gustoću sjene organa. Pozitivna kontrastna sredstva su ona sredstva koja apsorbiraju rentgenske zrake više od negativnih kontrastnih sredstava jer se sastoje od elemenata viših atomskih brojeva i imaju veću gustoću, poput barija i joda. Ultrazvučna kontrastna sredstva su tvari koje posjeduju sposobnost odbijanja ultrazvučnih valova u tkivima ili organima u kojima se nakupljaju. Većina ultrazvučnih kontrastnih sredstava temelji se na razlikama u akustičkoj impedanciji između okolnih tkiva, bilo to krv ili meke česti, i kontrastnog sredstva. Najučinkovitiji raspršivači ultrazvučnih valova su mikromjehurići zraka koji pojačavaju intenzitet dopplerskog signala, poboljšavaju detektiranje i procjenu vaskularnih struktura. Kontrastna sredstva za magnetsku rezonanciju, čiji je jedan od glavnih predstavnika gadolinij, poboljšavaju kontrastnu rezoluciju slikovnih isječaka, povećavaju pouzdanost i specifičnost pretrage, poboljšavaju intenzitet kontrasta/signala, mijenjaju magnetne soobine vode i vremena relaksacije protona. Neželjene reakcije na kontrastna sredstva nazivaju se pseudoalergijama, odnosno „lažnim alergijama“ jer takve reakcije ne smatraju se posljedicama reakcije antigen- antitijelo kao što je to slučaj kod alergija. Neželjene reakcije na kontrastna sredstva pokazuju istu kliničku sliku kao i prave alergije i zahtijevaju isti način liječenja. Prilikom planiranja radioloških pretraga koje uključuju primjenu kontrastnih sredstava, jedan od važnih ciljeva je i sprječavanje nastanka neželjenih reakcija. Ono glavno što moramo učiniti jest strogo odrediti indikacije za kontrastne pretrage. Ako je pri primjeni kontrastnog sredstva došlo do pojave umjerenih reakcija, potrebno je kao i kod blagih reakcija, aplicirati neionsko kontrastno sredstvo. Ako su se razvile teške reakcije, pretraga je kontraindicirana i mora se upotrijebiti neka druga vrsta dijagnostičkih pretraga. Ako je neophodno obaviti pretragu, pretraga se može obaviti, ali se prije zahtjeva premedikacija pacijenta kortikosteroidima 12 i 2 sata prije početka pretrage. Radiološke pretrage koje uključuju uporabu ionizirajućeg zračenja i kontrastnih sredstava, posebice one koje mogu dovesti do ozračenja ploda, smiju se izvoditi samo ako za to postoje vitalne indikacije. Bez obzira što kod pretraga magnetskom rezonancijom ne postoje rizici koji su povezani sa ionizirajućim zračenjem, uvijek moramo imati na umu pojavu mogućih rizika prilikom apliciranja kontrastnih sredstava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA