Naslov
Proizvodnja glagolskih oblika hrvatskoga jezika kao stranoga jezika: od infinitiva prema prezentu
(Production of Verbal Forms in Croatian as Second or Foreign Language: From Infinitive to Present Tense)

Autori
Jelaska, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002. / Botica, Stipe - Zagreb : FF Press, 2003, 48.-63.

Skup
Zagrebačka slavistička škola 2002.

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 24.08.2002. - 05.09.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
hrvatski glagoli; glagolske skupine; glagolske vrste; glagolski razredi; hrvatski standardni jezik; hrvatski kao drugi ili strani jezik; učenje hrvatskoga; nastava hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika
(Croatian verbs; verb groups; verb classes; verb subclasses; Croatian Standard Language; Croatian as a Second Language (CSL); Croatian as a Foreign Language (CFL); Learning Croatian; Croatian courses)

Sažetak
U radu se raspravlja o dosadašnjim podjelama hrvatskih glagola na vrste i razrede. Pobliže se raščlanjuju i uspoređuju glagolske vrste i razredi iz tri suvremene hrvatske gramatike (Barić i ostali, Raguž, Težak-Babić) i raspravlja o njihovom primjerenosti za učenje hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika. Navode se načela za predstavljanje glagolskoga sustava strancima u njihovim različitim razdobljima učenja i usvajanja hrvatskoga. Kao jedno od temeljnih načela početnoga učenja navodi se svrhovitost pravila u odnosu na veličinu postojećega ili neposrednoga ciljanoga rječnika i zahtjevnost učenja hrvatskoga kao morfološki složenijega jezika s brojnim fonološkim promjenama. Tako se ne preporučuje ne samo navođenje posebnijih pravila za vrlo male skupine glagola, nego ni navođenje obuhvatnih jednostavnih pravila za velike glagolske skupine koje se ne pojavljuju u početničkom rječniku. Katkada je razlog nekorisnost, ali katkada i škodljivost preuranjenoga opterećivanja onih koji jezik moraju ne samo naučiti, već i usvojiti zbog samih načina kako odrasli uče druge jezike. U radu se daje i prijedlog nove podjele na glagolske skupine, vrste i razrede koja bi mogla biti prikladnija za učenje hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika od dosadašnjih podjela koje su poglavito napravljene sa stajališta izvornih govornika. Ona sve glagole dijeli u deset vrsta (devet tematskih i jedna korijenska) prema odnosu tematskih sufikasa u infinitivu i prezentu, te fonološkim promjenama u glagolskome završetku. Tih je deset vrsta raspoređeno u tri skupine prema tematskom sufiksu u prezentu: 1. a, 2. i, 3. e. Neke vrste imaju posve predvidljiv odnos infinitiv &#8211 ; prezent, što znači da stranac iz infinitiva u rječniku može znati sam oblikovati prezent, a druge prezent &#8211 ; infinitiv, što znači da stranac iz prezentskoga oblika može sam oblikovati infinitiv i glagol potražiti u rječniku. Druge nemaju, ali se pomoću njih ograničuju teorijske mogućnosti fonoloških promjena na samo dvije ili tri. Izuzetak je samo korijenska koja jedina ima razrede, ukupno njih osam, prema završnim glasovima infinitiva. Dana su i obilježja po kojima se može za sve glagole osim trosložnih i četverosložnih sa završetcima &#8211 ; ati, -iti i &#8211 ; Kjeti prepoznati jesu li korijenski ili ne.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA