Naslov
"Na Šamarici kao kod kuće": Model spomen-područja kao podloga novih promišljanja disonantne baštine odozdo
("At Šamarici as at home": A memorial area model as a basis for new considerations of dissonant heritage from below]. Banija kao metafora i metonimija. Annual scientific meeting of the Institute of Ethnology and Folkloristics, Glina; Zagreb)

Autori
Horvatinčić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjižica sažetaka: Banija kao metafora i metonimija / Jambrešić Kirin, Renata ; Marković, Jelena ; Prica, Ines ; Vukušić, Ana-Marija - Zagreb : Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2022, 13-13

Skup
Banija kao metafora i metonimija Godišnji znanstvenostručni skup Instituta za etnologiju i folkloristiku

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Glina, Hrvatska, 05.10.2022. - 06.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Spomenici NOB, spomen-područje, disonantna baština, kritički studiji baštine.
(NOB monuments, memorial area, dissonant heritage, critical heritage studies.)

Sažetak
Reklamni slogan Spomen-područja “Bratstvo i jedinstvo”, objavljivan u dnevnim tiskovinama osamdesetih, glasio je “Na Šamarici kao kod kuće”. Reklama je posjetitelje privlačila fotografijom Spomenika partizanskoj zakletvi, “klimom pogodnom za zdravlje” te “memorijalnim i turističko- ugostiteljskim objektom s 90 kreveta B- kategorije”. Ovo spomen-područje bilo je jedno od dvadesetak srodnih prostornih cjelina sa statusom spomenika kulture, koji su, osim mapiranja povijesnih lokaliteta i čuvanja ambijenata iz NOB- a, za cilj imale ekološku skrb i ekonomski razvoj kroz uvođenje memorijalno-turističkih sadržaja pod upravom lokalnih SIZ-ova. Kao i na brojnim drugim poprištima Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, modernistički spomenički kompleks na Šamarici devedesetih je godina postao poprištem novih ratnih sukoba, a infrastrukturni objekti i okolna naselja devastirani su i opustošeni. Nakon traume ratnih sukoba, socijalno-ekonomske deprivacije Banije posljednjih desetljeća te aktualne migrantske i post-potresne krize, Kolacijeve betonske metafore partizanskih bajti više ne nude utisak da se nalazimo “kod kuće”. Na nešto doslovniji način, uvid u zaboravljene urbanističke planove Šamarice sa hotelima, skijalištima i jezerima, otvara Pandorinu kutiju urušenih vizija razvoja ovoga kraja iz razdoblja socijalizma. Ipak, puka materijalnost tih objekata tvori neraskidivu sponu sa sadašnjim oblicima života na tom području. Uvidom u arhivske materijale i komparacijom sa srodnom studijom slučaja, ponudit ću neka razmišljanja o pristupima ovom tipu disonantne baštine odozdo, kroz istraživački i aktivistički rad usmjeren na lokalne zajednice kao njezine neposredne dionike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA