Naslov
Contemporary Wars in the Dalmatian Literary Culture of the 17th and 18th Centuries

Autori
Dukić, Davor

Izvornik
Narodna umjetnost / Journal of Ethnology and Folklore Research (0547-2504) 40 (2003), 1; 129-158

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Croatian literature of 17th and 18th centuries; War; the Other; borders; Morlachs; Venetians; Dalmatia

Sažetak
Polazeći od kulturološke dihotomije ruralna kopnena (morlačka) / gradska priobalna (romansko-slavenska) Dalmacija autor istražuje sličnosti i razlike u prikazu suvremenih mletačko-turskih ratova u djelima dalmatinskih pisaca 17. i 18. st. Analizirani korpus čine: ljetopisi makarskih franjevaca (P. Šilobadović, N. Gojak, P. Antulović), djela F. Divnića, J. Kavanjina, F. Grabovca i A. Kačića Miošića, te objavljeni arhivski izvori. Analiza je usredotočena na: mehanizme objašnjenja i kontekstualizacije ratova u Dalmaciji, ocjene pogranične ratne strategije (pljačke i zarobljavanje ljudi) i ratnih običaja (megdani, odsijecanje glava neprijatelja), predodžbu neprijatelja i unutarkršćanske podjele (konfesionalne, društvene i sl.). F. Divnić je napisao opsežnu i historiografski ambicioznu kroniku važnijih događaja Kandijskog rata u Dalmaciji, u kontekstu mletačke politike i ukupnih ratnih zbivanja. Divnić, pripadnik komunalnog dalmatinskog svijeta, ne poklanja previše pozornosti pograničnom ratovanju i njegovim glavnim protagonistima, Morlacima. U njegovu djelu izostaju postupci negativnog vrednovanja Drugih: Turaka, Morlaka i pravoslavaca. Isto vrijedi i za ljetopis P. Šilobadovića namijenjen samostanskom "internom čitanju". On, međutim, heroizira pogranično robljenje (otimanje stoke, zarobljavanje ljudi), a vizuru sužuje samo na lokalne događaje. Šilobadovićevi nastavljači, N. Gojak i P. Antulović, iskazuju oštar stav prema lokalnoj hajdučiji koja se sadržajno ne razlikuje od pograničnog ratovanja. Njihova vizura nije lokalno skučena (interes za susjedne i udaljenije europske prostore), a granica "dviju Dalmacija" nije posebno istaknuta. J. Kavanjin, još jedan predstavnik priobalne urbane Dalmacije, u golemom, sadržajno raznolikom djelu, Povijesti vanđelskoj, razmjerno malo prostora posvećuje suvremenim mletačko-turskim ratovima u Dalmaciji. Njegov je odnos prema vlaškom/morlačkom svijetu ambivalentan: s jedne strane kritičke opservacije nalik onima predstavnika mletačke vlasti u Dalmaciji, s druge protonacionalni osjećaj slavenskog zajedništva i osuda mletačke politike prema Slavenima na istočnoj obali Jadrana. Kavanjinovo političko polazište ipak je ideja svetog rata protiv Osmanlija. Isto vrijedi i za franjevačkog pisca Filipa Grabovca. U svjetovno-povijesnim dijelovima njegova Cvita razgovora tematiziraju se i suvremeni ratovi u Dalmaciji. Njegova je vizura u velikoj mjeri sužena na događaje u kopnenom prostoru, uz slavljenje pograničnog ratovanja. Aksiologija Cvita razgovora proizlazi iz radikalno netolerantnog pograničnog mentaliteta, s naglašenim sotoniziranjem Drugih: muslimana, pravoslavaca, žena, pa i samih susjeda (Sinjana). Andrija Kačić Miošić u aksiološkom je pogledu Grabovčeva suprotnost ; njegov je antiturski stav ublažen ideologemima junaštva i slavenskog zajedništva, što za posljedicu ima slavljenje i muslimanskih junaka, te izrazito tolerantan stav prema pravoslavcima. Heroizacija pograničnog ratovanja dobila je u Razgovoru ugodnom svoj klasičan poetski oblik (motivi junačkih megdana i odsijecanja turskih glava). Arhivski izvori (izvještaji mletačkih činovnika u Dalmaciji) ukazuju na duboku civilizacijsku granicu koja dijeli romanski i morlački svijet. Stavovi mletačkih vlasti prema Morlacima nisu jedinstveni i ovise o trenutačnim interesima. Prezir prema pograničnom robljenju i zabrana megdana miješaju se s poticanjem pljačke i paleža na "turskoj zemlji", pravnom regulacijom trgovine ratnim zarobljenicima i nagrađivanjem morlačkih boraca za odsječene turske glave. Nasuprot isticanju nediscipliniranosti, sumnjičavosti, kolebljivosti i lopovskog instinkta morlačkih boraca stoje pohvale njihovoj hrabrosti i izdržljivosti u najtežim ratnim uvjetima.

Izvorni jezik
Engleski

POVEZANOST RADA