Naslov
Identifikacija preostalih ugljikovodika u ležištu karotažom pobuđene radioaktivnosti
(Identification Of Residual Hydrocarbons In The Reservoir Using Induced Radioactivity Well Logs)

Autori
Čogelja, Zoran

Izvornik
Naftaplin (1330-2434) 70/12 (2012); 31-85

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
karotaža pobuđene radioaktivnosti ; identifikacija preostalih ugljikovodika ; neutron-neutron spektralna (NNS) metoda ; neutron-gama spektralna (NGS) metoda ; model Ratpor ; modelirana gustoća, Sigma
(Induced Radioactivity Well Logs ; Identification of Residual Hydrocarbons ; Neutron-Neutron Spectral (NNS) Methods ; Neutron-Gamma Spectral (NGS) Methods ; Model Ratpor ; Estimate Density ; Sigma)

Sažetak
Naftno-plinsko polje Lipovljani u proizvodnji je od 1963. godine i sadrži ležišta u slojevima gornjomiocenskih pješčenjaka složene građe i sastava. U sadašnjoj su fazi istraživanja usmjerena na bolje definiranje proizvodnih intervala tamo gdje su pješčenjaci proslojeni laporima, te na procjenu preostalog zasićenja ugljikovodicima u tim intervalima. Time bi se omogućilo učinkovitije upravljanje proizvodnjom, te postigao znatno veći iscrpak. Zato je bilo neophodno znanstveno istražiti mogućnost identificiranja preostalog zasićenja ugljikovodicima karotažom pobuđene radioaktivnosti. Za ovu interpretaciju treba prvo odrediti poroznost, a to se radi interpretacijom mjerenja u nezacijevljenim bušotinama, pa je prvo trebalo odrediti odnos između rezultata interpretacije električnih mjerenja (u starijim bušotinama) i radioaktivnih mjerenja (u novijim). Ovo je postignuto i potvrđeno impulsnom neutronskom karotažom (PNN), a rezultati su interpretirani neutron-neutron spektralnom metodom (NNS). Model interpretacije ispitan je na dva naftna ležišta: Janja Lipa i Lipovljani. Pokazalo se da su u slojevima homogenih pješčenjaka rezultati kompleksne analize (CRA) praktično istovjetni onima dobivenim starijom metodom, jednostavnom (PORMAX) analizom. Međutim, jednostavna metoda ne daje rezultate u ležištima gdje su pješčenjaci proslojeni laporima, a tu se dobri rezultati postižu novom metodom, CRA analizom uz korištenje dvaju krivulja, omjera poroziteta (Ratpor) i modelirane gustoće (DEN_EST). Isto je tako dokazano da se novom metodom može jasno odrediti i dijelove ležišta sa slabo razvijenim kolektorskim svojstvima, a osim toga CRA analiza podrazumijeva interpretaciju pomoću dvomineralne matrice ležišnih stijena čime se postiže puno točnija procjena poroznosti, a time i bolja procjena zasićenja ugljikovodicima. Ostvareni proizvodni parametri potvrđuju mogućnost i isplativost povećanja pridobivih rezervi aktiviranjem dijelova postojećih ležišta iz kojih još nije bilo proizvodnje, što znači da se ima još puno za istraživati u starim ležištima ugljikovodika u Republici Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Geofizika, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

Napomena
Rad je SAŽETI PRIKAZ DOKTORSKE DIZERTACIJE
ZORANA ČOGELJE

POVEZANOST RADA