Pregled bibliografske jedinice broj: 1251507
KAKO KLIMATSKE PROMJENE UTJEČU NA IHTIOFAUNU JADRANSKOG MORA?
KAKO KLIMATSKE PROMJENE UTJEČU NA IHTIOFAUNU JADRANSKOG MORA? // 1. međunarodna studentska GREEN konferencija - knjiga sažetaka / Habuda-Stanić, Mirna (ur.).
Osijek: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 11-12 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1251507 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
KAKO KLIMATSKE PROMJENE UTJEČU NA IHTIOFAUNU
JADRANSKOG MORA?
(HOW DO CLIMATE CHANGES AFFECT
THE ADRIATIC ICHTHYOFAUNA?)
Autori
Gelli, Martina ; Bažon, Jelena ; Bralić, Kristina ; Pejaković, Ana ; Iveša, Neven ; Štifanić, Mauro ; Gavrilović, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
1. međunarodna studentska GREEN konferencija - knjiga sažetaka
/ Habuda-Stanić, Mirna - Osijek : Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 11-12
ISBN
978-953-7005-67-2
Skup
1. međunarodna studentska GREEN konferencija = 1st International Students’ GREEN Conference (ISC GREEN 2018)
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 17.05.2018. - 18.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
klimatske promjene, termofilne vrste, Jadransko more
(climate changes, thermophilic species, Adriatic Sea)
Sažetak
Posljednjih godina su u Jadranu utvrđene nove vrste riba u različitim razvojnim stadijima. Radi se pretežno o termofilnim vrstama, koje preferiraju toplija mora. Nadalje, vrste uobičajene za južni dio Jadrana pomiču se sjevernije te su sve prisutnije u ribarskim lovinama tih područja. Stručnjaci objašnjavaju kako se zbog povećane brojnosti novih vrsta, Jadran nalazi pod utjecajem procesa „tropikalizacije“. Porast temperature i promjene u kemijskom sastavu mora pomažu uspostavljanju njihovih populacija. Određene vrste utvrđene su jednom ili nekoliko puta te još uvijek nije izvjesno jesu li stalni stanovnici ili samo povremeni gosti Jadrana. Putevi unosa brojnih vrsta još su uvijek nepoznati. Mnogi od njih su „lesepsijski migranti“, vrste koje su migrirale iz Crvenog mora kroz Sueski kanal. Osim ovim putem, neke su vrste unesene balastnim vodama, pomorskim transportom, bijegom ili uvođenjem novih vrsta u marikulturu. Kao putevi širenja spominju se i morske struje, koje s Otranta, uz nakupine smeća, najvjerojatnije donose i različite razvojne stadije novih vrsta. Za determinaciju novopridošlih vrsta te utvrđivanje njihovoga zemljopisnog podrijetla, uz klasične metode se sve češće rabe i molekularne. U ovom su radu prikazane nove vrste riba u Jadranu, promjena prostorne distribucije već prisutnih, mogući učinci na morski ekosustav te potencijalna mogućnost gospodarskoga iskorištavanja pojedinih vrsta.
Izvorni jezik
Hrvatski
