Pregled bibliografske jedinice broj: 1251315
Reinterpretacija ženskih biblijskih likova u zbirci „Legende u bojama i druge priče i pripovijetke“ Štefe Jurkić
Reinterpretacija ženskih biblijskih likova u zbirci „Legende u bojama i druge priče i pripovijetke“ Štefe Jurkić // Riječki filološki dani : dvanaesti međunarodni znanstveni skup, Rijeka, od 9. do 10. studenog 2018. : knjižica sažetaka
Rijeka, Hrvatska, 2018. str. 68-69 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1251315 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Reinterpretacija ženskih biblijskih likova u
zbirci „Legende u bojama i druge priče i
pripovijetke“ Štefe Jurkić
(Reinterpretation of Female Biblical Characters in
the Collection of Legends in Colors and Other
Stories and Tales by Štefa Jurkić)
Autori
Marin, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Riječki filološki dani : dvanaesti međunarodni znanstveni skup, Rijeka, od 9. do 10. studenog 2018. : knjižica sažetaka
/ - , 2018, 68-69
Skup
Riječki filološki dani 12
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 08.10.2018. - 10.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Štefa Jurkić, legende, ženski likovi, reinterpretacija
(Štefa Jurkić, legends, female characters, reinterpretation)
Sažetak
Rad istražuje na koje je načine biblijski prototekst uključen u prve proze dugo zanemarivane hrvatske spisateljice Štefe Jurkić, koju povijest hrvatske književnosti smješta u tokove hrvatskog katoličkog književnog pokreta koji se razvijao u prvim desetljećima 20. stoljeća. Njezina prva knjiga Legenda u bojama i druge priče i pripovijetke (1927.) inspirirana je biblijskim tekstovima iz Starog i Novog zavjeta u kojima se obrađuju priče ključnih muških biblijskih likova (David, Isus, Pavao), a u kojima ženski likovi (Mihal, Jairova kći, Filipove kćeri) ili se samo spominju ili zauzimaju sporednu poziciju. Štefa Jurkić unutar svojih proza reinterpretira takav položaj ženskih biblijskih likova kojima pridodaje aktivnu subjektnu poziciju, čime pokazuje angažman unutar hrvatskog katoličkog ženskog pokreta. Otkrivajući svoje protagonistkinje kao individualne likove koji izlaze iz zadanih stereotipnih okvira (žena-majka) i zauzimaju nove funkcije (žena-proročica) spisateljica unutar tzv. katoličke književnosti problematizira i položaj žena u prvoj Crkvi, pitanje koje će aktualno postati tek u vremenu Drugog vatikanskog koncila. Spisateljičin katolički angažman vidljiv je u podržavanju postojanja hijerarhijskih crkvenih struktura, ali je kroz odnos biblijskih muških i ženskih likova jasno nadopunjen uključivanjem temata ženskog pisma, čime se spisateljica nastoji izboriti za ravnopravan položaj ženskih likova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
