Naslov
Jesu li čakavski i kajkavski samosvojni, ili su sastavnice hrvatskoga jezika?
(Are Chakavian and Kajkavian independent, or are they components of the Croatian language?)

Autori
Matić, Viktor

Izvornik
Heretica

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2023

Ključne riječi
hrvatski jezik, kajkavsko narječje, čakavsko narječje, Hrvati
(Croatian language, Kajkavian, Chakavian, Croats)

Sažetak
“Čakavski službeno priznat kao jezik” – naslov je nemušta teksta stanovita Marina Tudora. Ispod naslova toga članka stoji zemljovid hrvatskih narječja s proturječno naslovljenom legendom “‘Hrvatski jezik’: – Štokavski – Kajkavski – Čakavski”, s tim da ozemlje obojeno u zeleno na karti obuhvaća i nehrvatske jezike – bošnjački i dio srpskoga. Najveća bedastoća Tudorova teksta sljedeća je rečenica: “Čakavski i kajkavski se odavno u međunarodnom svijetu lingvističke nauke smatraju jezicima, a ne puka narječja hrvatskog[a] standardnog[a] jezika, to jest štokavskog[a] hrvatskog[a] jezika.” Ovo je neviđeno nepametna tvrdnja! Hrvatski standardni jezik je svojevrsni dijalekt. Standardni jezik nema dijalekte i nijedan imalo upućeni Hrvat, osobito ne hrvatski jezikoslovci, ne tvrdi da su čakavsko i kajkavsko narječje puki dijalekti hrvatskoga standardnoga jezika. Dovoljno je otvoriti školske učbenike Hrvatskoga jezika za najniže razrede da bi se provjerio ovaj podatak! Hrvatski jezik ili jezik Hrvata, kojega je hrvatski standardni/književni jezik od Drave do Sinjega mora tek jedna sastavnica, ima štokavsko, čakavsko i kajkavsko narječje, dijalekte i govore. Hrvatski jezik čak ima dva standardna jezika: hrvatski standardni jezik od Drave do Jadranskoga mora i gradišćanskohrvatski standardni jezik. Kao što britko piše jezikoslovac Domagoj Vidović, kada naši sunarodnjaci u Gradišću govore svojim (kajakvskim, čakavskim i štokavskim) govorima, oni ne govore trima zasebnim jezicima!

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Kroatologija

POVEZANOST RADA