Pregled bibliografske jedinice broj: 1250820
Šumarska enciklopedija (1959–63., 1980–87) i njene osobitosti
Šumarska enciklopedija (1959–63., 1980–87) i njene osobitosti // Studia lexicographica, 31 (2022), 16; 7-25 doi:10.33604/sl.16.31.1 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1250820 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šumarska enciklopedija (1959–63., 1980–87) i
njene osobitosti
(The Encyclopedia of Forestry (1959–63, 1980–87) and
its Characteristics)
Autori
Godinić Mikulčić, Vlatka
Izvornik
Studia lexicographica (1846-6745) 31
(2022), 16;
7-25
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Šumarska enciklopedija ; šumarstvo ; drvnoindustrijska tehnologija ; arhiv ; leksikografija ; enciklopedija ; enciklopedijski članak ; Leksikografski zavod Miroslav Krleža
(The Encyclopedia of Forestry ; forestry ; wood technology ; archive ; lexicography ; encyclopedia ; encyclopedic article ; The Miroslav Krleža Institute of Lexicography)
Sažetak
Šume su značajni čuvar prirodnih uvjeta života, izvor gospodarske vrijednosti i sirovina za drvnu industriju i mnoge druge industrijske grane. Šumarstvo je složena djelatnost koja sadržava biološku, ekološku, tehničku i ekonomsku komponentu pa se enciklopedijska obradba toga područja nameće kao imperativ. Iako je malen broj zemalja koje su pristupile izdavanju posebne šumarske enciklopedije, obiman rad Leksikografskoga zavoda (isprva Leksikografski zavod FNRJ, od 1991. Leksikografski zavod Miroslav Krleža) vrlo je brzo nakon osnutka obuhvatio šumarstvo i izdao izvorno koncipiranu Šumarsku enciklopediju (1–2. sv. u 1. izd. 1959–63. te 1–3. sv. u 2. izd. 1980–87 ; glavni urednici Aleksandar Ugrenović i Zvonimir Potočić), koja se može svrstati među enciklopedičke rijetkosti. Metodologija rada obuhvaćala je u prvome redu (1) pronalaženje, selektiranje i organiziranje znanstvenih informacija iz primarnih izvora. Služba arhiva Općega odjela Zavoda obavlja poslove čuvanja arhivskoga gradiva i potrebno gradivo o Šumarskoj enciklopediji bilo je dostupno, opsežno i vrlo raznoliko. U ovome je radu pokazano da pohranjeni zapisi o nastanku Šumarske enciklopedije predstavljaju brižljivo zabilježena svjedočanstva u obliku korespondencija, bilješki sa sastanaka, sačuvanih originalnih članaka itd. Metodologija je dalje uključivala (2) analizu arhivskog gradiva, proučavanje i analizu oba izdanja Šumarske enciklopedije, ali i znanstvenih radova iz drugih izvora, napose znanstvenih časopisa. Vodeći računa o cilju rada, koji je u ovome radu bio dvojak, u rezultatima se donosi osvrt na urednike struka i autore članaka te ilustracija u Šumarskoj enciklopediji (1), a potom se analizira i valorizira sadržaj i struktura oba izdanja Šumarske enciklopedije (2). Rezultati analize pokazuju da je prvo izdanje Šumarske enciklopedije odgovaralo svojim sadržajem trenutku u kojemu je stvorena, tadašnjim potrebama šumarske i drvnoindustrijske tehnologije i stručnih kadrova. U sljedeća dva desetljeća postignut je neočekivano velik napredak u nizu stručnih disciplina koje ulaze u područje interesa šumarstva i drvne industrije. Drugo izdanje Šumarske enciklopedije nastojalo je udovoljiti očekivanjima stručnjaka i javnosti koja su proizlazila iz potreba novoga doba. Trebala je poslužiti kao udžbenik i kao priručnik. Time je čitatelj dobio cjelovitu i preglednu sliku pojedinih zaokruženih sadržaja. Šumarska enciklopedija, koja je izišla u izdanju Leksikografskoga zavoda, uspjela je sažeto prikazati fundamentalna saznanja o šumarstvu svima zainteresiranima, olakšavajući donošenje stručnih odluka pri rješavanju šumarske teorijske i praktične problematike
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo, Informacijske i komunikacijske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- ERIH PLUS (European Reference Index for the Humanities), DOAJ (Directory of Open Access Journals)
