Naslov
Predodžba nacionalnog identiteta u Leksikonu hrvatskih tradicija Joanne Rapacke
(Perception of National Identity in Leksykon Tradycji Chorwackich (Lexicon of Croatian Traditions) by Joanna Rapacka)

Autori
Bašić, Marijana ; Baričević, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni skup „Joanna Rapacka i hrvatsko-poljske književne i kulturne veze“

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 23.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, nacionalni identitet, tradicija, hrvatska povijest, kultura i književnost
(Joanna Rapacka, Lexicon of Croatian Traditions, national identity, tradition, croatian history, culture and literature)

Sažetak
Identitet je imaginacija i predodžba o tome tko smo i što smo. Pojmom kulturni identitet opisuje se autentičnost i jedinstvenost neke kulture, a na temelju kul¬turnih se osobitosti i vrijednosti određuje neka društvena zajednica odnosno utvrđuje pripadnost pojedinca ili društvene skupine određenoj kulturi. Kulturni se identitet može temeljiti na elementima duhovne i materijalne kulturne ba¬štine te tradicijske kulture. „Poznavati neku kulturu i njezin identitet“, ističe D. Oraić Tolić (2003: 453), „znači znati se služiti rječnikom njezinih kulturnih termina, prepoznavati nevidljive konotacije i narativne modele, znati slušati i pričati priče svojstvene nekom jeziku i kulturi, riječju – vladati imaginarijem njezinih stereotipa.” Leksikon hrvatskih tradicija (2002) Joanne Rapacke, izvorno objavljen na poljskom jeziku 1997. godine, obuhvaća 64 natuknice kojima se „opisuje i objašnjava geneza najznačajnijih mitotvornih fenomena i simbola hrvatske povijesti, kulture i književnosti, onih fenomena koji su ispunjavali inte¬gracijsku i identifikacijsku funkciju u hrvatskoj etničkoj i nacionalnoj zajednici” (Fališevac 2002: 249). Kao izvor „za rekonstrukciju povijesti i značenja pojedinih pojmova” poslužili su književni, publicistički, folkloristički i historiografski tekstovi nastali do 1914. godine jer su se do tada „oblikovala temeljna značenja tradicionalnih simbola i stekla karakter općepoznatoga i povijesno trajnoga koda, koji je osnova kolokvijalne vizije prošlosti, aktualne do dana današnjega” (Rapacka 2002: 10). Promatrajući tradiciju kao „prenošenje znanja, spoznaja, vjerovanja, legendi, običaja, kulturnih vrijednosti itd. s naraštaja na naraštaj bilo usmenom ili pismenom predajom, odgojem itd. ; stalan i kreativan proces reinterpretacije kulturnoga nasljeđa” (VRH 2015: 1567), u radu se raščlanjuju tematski i konceptualno etničke, vjerske, kulturne, geografsko-teritorijalne i povijesne sastavnice hrvatskoga nacionalnoga identiteta zastupljene u Leksikonu hrvatskih tradicija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA