Naslov
Dijalekti i jezični varijeteti u hrvatskom medijskom prostoru
(Dialects and Language Varieties in the Croatian Media)

Autori
Banković-Mandić, Ivančica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu = Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie

Urednik/ci
Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja

Izdavač
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego

Grad
Katowice

Godina
2021

Raspon stranica
174-186

ISBN
978-83-226-4053-1

Ključne riječi
mediji ; hrvatski standard ; dijalekti ; idiomi
(media ; Croatian standard ; dialects ; idioms)

Sažetak
U hrvatskom medijskom prostoru (televizija, radio, film, kazalište itd.) u posljednjih dvadesetak godina sve su više prisutni dijalekti i različiti jezični varijeteti koji su u bivšoj Jugoslaviji smatrani perifernima, premda su najpopularnije serije bile upravo one na dijalektu – Gruntovčani, Naše malo misto, Velo misto, Prosjaci i sinovi itd. U stručnim i znanstvenim radovima sve se više (pre)- ispituje što je hrvatski standardni jezik i tko su govorni uzori hrvatskog standardnog jezika. Najbliže su standardnom govoru kakav opisuju normativni priručnici spikeri i voditelji javne televizije te voditelji središnjih informativnih emisija komercijalnih televizija. Prema percepciji publike standardni izgovori u filmovima i kazališnim predstavama ocijenjeni su umjetnim i neživotnim. U televizijskim emisijama različitih tema (glazbenim, kulinarskim, putopisnim) voditelji i gosti govore svojim lokalnim idiomima. Filmovi i kazališne predstave govorno također oslikavaju sredinu o kojoj govore. Glazbeni prostor zauzimaju tekstovi na dijalektima i idiomima određenih gradova i krajeva. Strani crtani filmovi redovito su sinkronizirani na hrvatski u dijalektima. Pri tome se njeguju određeni stereotipi – galebovi govore čakavski, dobroćudni, naivni i tradicionalni, ali tvrdoglavi likovi govore štokavskim dijalektom (ikavicom) – najčešće govorom Dalmatinske zagore, kajkavskim inačicama govore priprosti likovi, urbani likovi govore zagrebačkom kajkavštinom itd. Sudionici razgovora na različitim portalima uglavnom se služe svojim lokalnim idiomima. U radu će se staviti u odnos i aktualno promoviranje lokalnih idioma u hrvatskom medijskom prostoru naspram globalizacije u europskom medijskom prostoru (zašto su poljski Lolek i Bolek postali Jim i Jam?)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA