Pregled bibliografske jedinice broj: 125065
Skica za raspravu o (re)produkciji i de(kon)strukciji "demokrature" u hrvatskome glumištu devedesetih
Skica za raspravu o (re)produkciji i de(kon)strukciji "demokrature" u hrvatskome glumištu devedesetih // Krležini dani u Osijeku 2001. - Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija, drugi dio / Hećimović, Branko (ur.).
Zagreb : Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2002. str. 295-312 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 125065 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Skica za raspravu o (re)produkciji i de(kon)strukciji "demokrature" u hrvatskome glumištu devedesetih
(A Draft for a Discussion on the (Re)production and (De)construction of the "Demokratura" in the Croatian Theatre of the Nineties)
Autori
Blažević, Marin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2001. - Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija, drugi dio
/ Hećimović, Branko - Zagreb : Osijek : Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2002, 295-312
Skup
Krležini dani u Osijeku 2001. - Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija, drugi dio
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 04.12.2001. - 07.12.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
(re)produkcija; (de)konstrukcija; demokratura; hrvatsko kazalište; devedesete; teološka pozornica; realizam; Gavella
((re)production; (de)construction; "demokratura"; Croatian Theatre; nineties; theological stage; realism; Gavella)
Sažetak
Dominantnu poziciju u hrvatskome kazalištu za vrijeme postkomunističke "demokrature"(Pusić) mogla je prvenstveno osigurati ona vrsta kazališno-predstavljačke prakse, tzv. dramsko-literarni teatar, koja je reflektirala i reproducirala strategije političke i kulturne hegemonizacije, ne nužno i ne samo temom i žanrom svojih predstava, nego prije svega mehanizmima produkcije, kontrole i održavanja hijerarhijskog odnosa između elemenata i subjekata predstavljačke situacije, procesa i koda. Ako su "teološka pozornica" (Derrida) i "realizam" (Lyotard) mehanizmi inherentni svakom obliku i izvedbi kulturalne predstave - bilo kazališne, političke ili društvene - koja je okovana moćnom normativnom funkcijom, posvećena tradicijom i uokvirena utvrđenom institucijom te pratećim okamenjenim diskursom, podudarnost između specifične kazališne prakse i djelovanja vladajuće ideologije čini se da je s pravom uspostavljena: dok Teološka Pozornica strukturira reprezentacijsku situaciju, nalaže raspored ovlasti i upravlja uloženim značenjskim kapitalom (političkim, etičkim, estetičkim vrijednostima), Realizam pribavlja, s(t)imulira, stabilizira, naturalizira relaciju između istinolikog - samim time i vrijednog - znaka te iznuđeno istinskog i pouzdanog referenta ; radi, dakle, na identifikaciji autorove/autokratove Riječi i re/prezentiranog (njegova) Svijeta-Djela, Hrvatske i njezine (medijski, teatarski, diskurzivno, virtualno) konstruirane Slike, (kategorija) stvarnog i fiktivnog, zbivanja i kazivanja, realnog i glumljenog (ne samo, ne smetnimo s uma, na kazališnoj sceni), diktature i demokracije, vlasti i nacionalnog interesa, rata i povijesne pravde, krivnje i "drugoga".
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA