Naslov
Razvoj dvojezičnosti u dječjoj dobi
(Bilingual development in childhood)

Autori
Kovač, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel društveno-humanističkih znanosti

Mjesto
Slavonski Brod

Datum
01.09

Godina
2021

Stranica
26

Mentor
Fišer, Zrinka ; Živić, Tihomir

Ključne riječi
code mixing ; code switching ; diferencijacija ; dvojezičnost ; rana dob ; društveno-spoznajni razvoj
(code mixing ; code switching ; differentiation ; bilingualism ; early age ; socio-cognitive development)

Sažetak
Dok odrasle osobe uče drugi strani jezik najčešće iz potrebe te im zbog posla i drugih životnih obveza često nedostaje samomotivacija i disciplina, djeca imaju prirodnu želju za znanjem i motivaciju koja ih potiče na učenje o svijetu koji ih okružuje. Djeca najbrže i najlakše uče kroz pokret, zvuk, rimu, igru i zabavu pa na taj način usvajaju i bolje razumiju strane jezike. Materinski jezik usvaja se spontano, dok je za usvajanje stranoga jezika potrebno zadovoljiti određene kognitivne, lingvističke i socijalne uvjete (Radoš 5). Djeca koja od rane dobi nauče dva jezika istovremeno nazivaju se dvojezičarima (eng. bilinguals). Ako od samoga rođenja djeca uče oba strana jezika istovremeno, tada govorimo o istovremenoj (simultanoj) dvojezičnosti, a ako najprije nauče materinski jezik, a zatim drugi jezik, tada govorimo o slijednoj (sukcesivnoj) dvojezičnosti. Međutim, rijetko možemo govoriti o savršenome poznavanju dvaju jezika istovremeno jer je uvijek jedan od jezika dominantniji i na njega se više oslanjamo. Proces usvajanja materinskoga i stranog jezika odvija se prema određenim fazama. Fred Genesee i suradnici Elena Nicoladis i Johanne Paradis 1995. u radu „Language Differentiation in Early Bilingual Development“ slažu se da prilikom usvajanja stranoga jezika dijete najčešće prolazi kroz dvije faze. Prva je faza nediferenciranoga jezika, u njoj se dijete koristi elementima i strukturama obaju jezika pa tada dolazi do takozvanoga „miješanja dvaju jezika“ (eng. code mixing). Druga faza je ona u kojoj se jezik razlikuje i dijete se koristi svakim jezikom kao zasebnim sustavom (eng. code switching). Iako se roditelji često boje da miješanje dvaju ili više jezika prilikom govora kod djece može izazvati konfuziju i probleme u učenju jezika te kašnjenje u učenju drugoga jezika, situacija je upravo suprotna: dvojezičnost u ranoj dobi ne samo da pozitivno utječe na kreativnost, koncentraciju, snalaženje u novim situacijama, sposobnost kritičkoga razmišljanja, razvoj spoznajnih sposobnosti te društveni razvoj, već u kasnijoj dobi štiti od pojave Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti te problema s pamćenjem i koncentracijom („Bilingualism for Dementia“). U razvoju dvojezičnosti ključna je uloga i potpora roditelja kao i odabir odgovarajuće metode učenja stranog jezika koja najbolje odgovara njihovu djetetu. Roditelj najbolje poznaje svoje dijete i može pronaći najbolji način za poticaj učenja. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni ulogu vršnjaka i drugih osoba u djetetovu okruženju koje ga mogu potaknuti na usvajanje stranog jezika u interakciji i komunikaciji s drugima kao ni ulogu poticajnoga okruženja glede učenja i razvoja materinskoga i stranog jezika i djetetovih društvenih i spoznajnih sposobnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA