Pregled bibliografske jedinice broj: 1250383
Učestalost padova i čimbenici povezani s padovima u osoba starije životne dobi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Učestalost padova i čimbenici povezani s padovima u osoba starije životne dobi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti // 3. kongres kliničke farmacije- Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi
Zagreb, Hrvatska: Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2022. str. 130-132 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1250383 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učestalost padova i čimbenici povezani s padovima
u osoba starije životne dobi u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti
(Frequency of falls and risk factors associated with
falls in older adults in primary healthcare)
Autori
De Lai, Eleonora ; Paar Elizabeta ; Ortner Hadžiabdić, Maja ; Držaić, Margita ; Bužančić, Iva ; Kummer, Ingrid ; Brkić, Jovama ; Fialova, Daniela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
3. kongres kliničke farmacije- Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi
/ - : Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2022, 130-132
ISBN
978-953-7897-12-3
Skup
3. kongres kliničke farmacije- Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.06.2022. - 11.06.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
padovi ; primarna zdravstvena zaštita ; FRIDs
(falls ; primary healthcare ; FRIDs)
Sažetak
Uvod rada Padovi i prijelomi značajni su uzroci morbiditeta i mortaliteta u osoba starije životne dobi. Otprilike svaka četvrta starija osoba padne svake godine, pri čemu 20 – 30% pretrpi umjerene do teške ozljede. Pad je definiran kao neočekivan događaj u kojemu osoba ostane nepokretno ležati na tlu ili nekoj drugoj čvrstoj podlozi. Značajan razlog bolničkog prijema svih dobnih skupina predstavljaju padovi i ozljede uzrokovane padovima i snažni su prediktivni čimbenik smještaja u starački dom bolesnika starije životne dobi. Mogućnosti za potpuni oporavak nakon teške ozljede uzrokovane padom su niske. Uočeno je preko 400 rizičnih čimbenika koji mogu dovesti do pada, pri čemu su najvažniji problemi mobilnosti i korištenje lijekova koji povećavaju rizik od pada (engl. fall-risk increasing drugs, FRIDs). Identifikacija čimbenika rizika za padove mogla bi dovesti do razvoja preventivnih strategija s ciljem poboljšanja kvalitete života, smanjenja prijevremene smrtnosti i zdravstvenih troškova. Svrha rada Svrha rada bila je utvrditi učestalost padova u osoba starije životne dobi, te istražiti čimbenike koji su povezani s padovima u ispitivanoj populaciji. Metode Opservacijsko istraživanje obuhvatilo je 164 starije osobe u dobi od 65 godina i više, koje imaju u kroničnoj terapiji propisan barem jedan lijek. Ispitivanje je provedeno u javnim ljekarnama na području grada Zagreba, Zagrebačke i Varaždinske županije, u razdoblju od lipnja 2019. do svibnja 2021. godine. Provedbu istraživanja odobrilo je Povjerenstvo za etičnost eksperimentalnog rada (PEER) Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Podatci o ispitanicima prikupljeni su ispunjavanjem upitnika, razvijenog za potrebe istraživanja EuroAgeism. Upitnik je preveden na hrvatski jezik metodom dvostrukog prijevoda te prilagođen nakon pilotiranja na manjem uzorku ispitanika. Dijelovi upitnika korišteni u ovom istraživanju su: sociodemografske karakteristike (dob i spol), procjena sindroma krhkosti (eng. frailty), klinički podaci (simptomi, dijagnoze i terapija) i padovi (jesu li bili prisutni i kada). Analiza FRIDova učinjena je upotrebom STOPPFall (Screening Tool of Older Persons Prescriptions in older adults with high fall risk) alata. Skupine lijekova uključene u ovo istraživanje su: antikolinergici, diuretici, alfa-blokatori (korišteni kao antihipertenzivi), opioidi, antidepresivi, antipsihotici, antiepileptici, benzodiazepini i benzodiazepinima-slični lijekovi. Za svakog ispitanika određen je ukupan broj FRID-ova koji čini zbroj svih propisanih lijekova iz gore navedenih skupina. Za prikaz rezultata i statističku obradu podataka korišteni su računalni programi Microsoft Excel, Microsoft office (Microsoft, SAD), Canva (Canva Pty Ltd, Australija) i IBM SPSS verzija 20.0 (Armonk, NY: IBM Corp., 2011). Statističko testiranje provedeno je na razini značajnosti od 95% odnosno razlika se smatrala statistički značajnom ukoliko je p- vrijednost bila manja od 0, 05 (α =0, 05). Rezultati Od ukupno 164 ispitanika, veći udio čini ženski spol (63%). Prosječna dob ispitanika iznosila je 74, 8 ± 7, 0 godine, raspon dobi 65-92 godine. U svrhu analiza ispitanici su bili podijeljeni u tri dobne skupine: rana starost (65 –74), srednja starost (75 – 84) i duboka starost (85 i više godina). Ispitanici su najčešće bolovali od hipertenzije (71, 7%), oštećenog vida (51, 2%) i dislipidemije (48, 2%), a najčešće su imali simptome nikturije (34, 3%), žgaravice (31, 9%) i nestabilnog hoda (30, 1%). Pri procjeni krhkosti, 109 (66, 5%) ispitanika procijenjeno je da nije krhko, 54 (32, 9%) kao krhko te jedan ispitanik (0, 6%) kao ozbiljno krhak. Padovi su bili zabilježeni kod 102 (62, 2%) ispitanika, a 48 (29, 3%) ispitanika prošle godine palo je jedan ili više puta. Padovi su uočeni kod 71 (68, 3%) žene i 31 (51, 7%) muškarca, a pad u posljednjih 12 mjeseci navelo je 34 (32, 7%) žena i 14 (23, 3%) muškaraca. Kao uzroke padova ispitanici su naveli poskliznuće (22 ispitanika), spotaknuće (11 ispitanika), nesmotrenost (10 ispitanika) i gubitak ravnoteže (8 ispitanika), dok 18 ispitanika nije znalo navesti uzrok pada. Primjena FRIDova bila je zabilježena kod 115 (70, 1%) ispitanika pri čemu je jedan FRID u terapiji imalo 58 (35, 4%) ispitanika. Istražena je povezanost između padova u posljednjih 12 mjeseci i pojedinih karakteristika ispitanika (spol, dob, prisutnost FRID-ova u terapiji i prisutnosti sindroma krhkosti). Nađena je statistički značajna povezanost između padova i FRIDova u terapiji (p=0, 047) te sindroma krhkosti (p=0, 004), dok povezanost s dobi (p=0, 289) i spolom (p=0, 205) nije uočena. Ispitanici koji su imali FRID-ove u terapiji i kod kojih je bio prisutan sindrom krhkosti češće su iskusili pad u posljednjih 12 mjeseci. Zaključak Dobiveni rezultati ukazuju da su osobe koje su u posljednjih 12 mjeseci iskusile pad imale veći broj FRID-ova u terapiji, kao i da je broj padova bio veći u krhkijih bolesnika. Istraživanje ukazuje na potrebu praćenja i utjecaja na čimbenike koji mogu dovesti do padova osoba starije životne dobi. Uočena je potreba za racionalnijom primjenom FRID-ova u starijih osoba te provođenje daljnjih istraživanja usmjerenih na praćenje čimbenika rizika koji mogu dovesti do padova u osoba starije životne dobi. U buduća istraživanja trebalo bi uključiti različite alate i veći broj ispitanika u različitim okruženjima
Izvorni jezik
Hrvatski