Pregled bibliografske jedinice broj: 1250382
Racionalnost uporabe inhibitora protonske crpke u bolesnika starije životne dobi- procjena potreba za deprescrkipcijom
Racionalnost uporabe inhibitora protonske crpke u bolesnika starije životne dobi- procjena potreba za deprescrkipcijom // 3. kongres kliničke farmacije- Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi
Zagreb, Hrvatska: Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2022. str. 127-129 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1250382 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Racionalnost uporabe inhibitora protonske crpke u
bolesnika starije životne dobi- procjena potreba
za deprescrkipcijom
(Rationality of use of proton pump inhibitors in
older adults- evaluation of the need to deprescribe)
Autori
Muhasilović Delalić ; Lamia ; Kummer ; Ingrid ; Držaić, Margita ; Ortner Hadžiabdić, Maja ; Bužančić, Iva ; Brkić, Jovana ; Fialova, Daniela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
3. kongres kliničke farmacije- Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi
/ - : Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2022, 127-129
ISBN
978-953-7897-12-3
Skup
3. kongres kliničke farmacije- Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.06.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
IPP ; depreskripcija ; racionalna farmakoterapija
(PPI ; deprescribing ; rational pharmacotherapy)
Sažetak
Uvod rada Inhibitori protonske pumpe (IPP) indicirani su za liječenje ulkusne bolesti želuca i dvanaesnika, u eradikacijskoj terapiji infekcije bakterijom Helicobacter pylori, za liječenje i prevenciju refluksnog ezofagitisa i kod Zollinger-Ellisonovog sindroma. Također, koriste se u liječenju lezija sluznice uzrokovanih primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAR) kao i za prevenciju lezija kod rizičnih skupina bolesnika. Iako se IPP smatraju sigurnim lijekovima, koje bolesnici dobro podnose, dostupni su podaci o mogućim nuspojavama (kronična bolest bubrega, demencija, lomovi, infekcija bakterijom Clostridium difficile, nedostatak mikronutrijenata, i dr.) koje bolesnici mogu iskusiti prilikom dugotrajnog uzimanja IPP-a. Rezultati istraživanja o nuspojavama IPP-a ukazuju da IPP treba uzimati samo kada su indicirani, u najmanjoj učinkovitoj dozi, kroz najkraće moguće trajanje. Depreskripcija je planirani i kontrolirani proces smanjivanja doze ili ukidanja lijeka u terapiji koji bi potencijalno mogao biti štetan po pacijentovo zdravlje ili ako upotreba određenog lijeka bolesniku više ne koristi. Cilj depreskripcije je smanjiti financijsko opterećenje (pacijenta, zdravstvenog sustava) i štetnosti, uz održavanje ili poboljšanje kvalitete života. Pacijenti starije životne dobi često boluju od više kroničnih bolesti te im je propisano više lijekova. Stariji pacijenti su pod većim rizikom od razvoja nuspojava lijekova, pri čemu korištenje velikog broja lijekova može povećati taj rizik, stoga je za tu skupinu bolesnika od velike važnosti prekinuti korištenje lijekova od kojih bolesnici nemaju više koristi. Svrha rada Cilj ovog istraživanja je procijeniti racionalnost korištenja IPP-a kod bolesnika starije životne dobi te pomoću kriterija sastavljenih prema smjernicama Depreskripcija inhibitora protonske pumpe (Canadian family physician) odrediti udio bolesnika kojima bi depreskripcija IPP-a koristila. Metode Istraživanje je provedeno kao neintervencijsko, opservacijsko istraživanje, a dio je većeg istraživanja koje se provodi u više europskih zemlja u sklopu projekta Horizon 2020 EuroAgeism. Istraživanje je provedeno na uzorku od 391 bolesnika starije životne dobi (≥65 godina), na području grada Zagreba, Istre i Slavonije. Podaci su prikupljani u javnim ljekarnama, od ožujka 2019. do ožujka 2020.pomoću upitnika razvijenog za potrebe projekta EuroAgeism. Na temelju smjernica za depreskripciju IPP-a (Depreskripcija inhibitora protonske pumpe, Canadian family physician) korišteno je pet kriterija prema kojima se odlučivalo o potrebi za depreskripcijom IPP-a kod bolesnika koji u terapiji imaju propisan IPP. A) ne postoji indikacija za korištenje IPP-a B) indikacija je prisutna u bolesnikovoj anamnezi, ali ne uključuje dugotrajno korištenje IPP-a te je trenutno trajanje terapije predugo C) navedena indikacija za IPP je gastroprotekcija, ali ne postoji jasna potreba za njom D) smanjenje doze u slučaju korištenja više doze IPP-a nego što je preporučeno za gastroprotekciju zbog korištenja nestereoidnih antireumatika (NSAR-a) E) prekid konstantnog korištenja IPP-a i korištenje po potrebi uz NSA Rezultati U ispitivanju je sudjelovao ukupno 391 ispitanik (143 muškarca i 248 žena). Prosječna dob ispitanika je 74, 33 (SD=10, 65) godine, a u terapiji imaju prosječno 5, 85 (SD 3, 15) lijekova. IPP koriste 122 (31, 2%) ispitanika, dok je pantoprazol najčešće je korišten lijek. Ispitanici su u prosjeku IPP koristili 5 (SD 4, 84) godina. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da kod 20, 5% ispitanika koji koriste IPP postoji potreba za depreskripcijom. Najviše ispitanika koristili su IPP, iako prema korištenom kriteriju „navedena indikacija za IPP je gastroprotekcija, ali ne postoji jasna potreba za njom“, te „indikacija je prisutna u bolesnikovoj anamnezi, ali ne uključuje dugotrajno korištenje IPP-a, te je trenutno trajanje terapije predugo“. Zaključak Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za racionalnijim korištenjem IPP-a kod pacijenata starije životne dobi te pokazuju kojim bi bolesnicima depreskripcija koristila. Korištene smjernice i kriteriji koji definiraju potrebu za depreskripcijom mogu pridonijeti racionalizaciji uporabe IPP-a.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Profili:
Iva Bužančić
(autor)
Margita Držaić
(autor)
Zdravko Kummer
(autor)
Maja Ortner Hadžiabdić
(autor)