Naslov
Prikaz velegrada u američkom film noiru
(Representation of Metropolis in American Film Noir)

Autori
Petković, Rajko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni skup Zatvoreni prostori u organizaciji Američkog ugla u Podgorici i Crnogorske asocijacije za američke studije , , dr Biljana Milatović“

Mjesto i datum
Podgorica, Crna Gora, 11.03.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
film noir, alijenacija, usamljenost, velegrad, sudbina
(film noir, alienation, loneliness, metropolis, destiny)

Sažetak
Struja film noira razvila se u američkom filmu četrdesetih i pedesetih godina. Za razliku od optimističnog i primarno eskapističkog karaktera američkog filma tridesetih, ratne i poratne godine obilježava znatno veći stupanj realizma, što se u struji film noira pretočilo u vrlo depresivan i pesimističan pogled na svijet. Američka politička misao od samog se početka razvijala kao dihotomija između rastućeg procesa urbanizacije te tradicionalnog ruralnog društva. Dok je Thomas Jefferson bio najistaknutiji zagovaratelj agrarne Amerike, na koncu je prevladala vizija Aexandera Hamiltona, koji je anticipirao razvoj poslovno orijentirane, industrijski razvijene i primarno urbane Amerike. Ta se dihotomija pretočila i u filmsku industriju. Dok su Disney i Capra oslikavali Ameriku u njenom predurbanom, gotovo pastoralnom ozračju, glavna tema film noira je bolan rascjep koji je pogodio američko društvo, gdje je američko pučanstvo postalo dominantno urbano. Teme turobnog i depresivnog života u američkom metropolisu dominirale su američkim filmom četrdesetih i pedesetih, opisujući sveprožimajuću korupciju i rastući kriminal, urbanu klaustrofobiju, gubitak identiteta i opsesivan karakter novostvorenog urbanog stanovništva, koje su proganjali osjećaji alijenacije i usamljenosti. Za razliku od aktivnih protagonista predratnog američkog filma, junaci film noira često su naivni gubitnici koji se ne mogu othrvati nepredvidivim hirovima sudbine, koja postaje ključni element. U skladu s primarno urbanim karakterom ovih filmova, David Reid i Jayne L. Walker definiraju film noir kao “meditaciju o sudbini grada”, a sličan psihološki i urbani kontekst struje zamjećuje i Joan Copjec, po kojoj su dominanta ovih filmova tajanstveni, mračni urbani krajolici, mjesta u kojima je žudnja postala davno zaboravljen osjećaj. Ovaj će se rad fokusirati na prikaz grada u tri kanonska naslova iz struje film noir - Ubojice (Robert Siodmak, 1946), Veliki sat (John Farrow, 1949) te Džungla na asfaltu (John Huston, 1950), koji se odreda bave strahom od razornog učinka nekontroliranog rasta metropolisa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Filmska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika)

POVEZANOST RADA