Naslov
Multimodalne diskurzivne strategije na primjeru videoblogova na španjolskom jeziku
(Multimodal discourse strategies: a case of videoblogs in Spanish)

Autori
Zovko, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Zadar

Datum
19.11

Godina
2018

Stranica
328

Mentor
Bertoša, Mislava ; Sušac, Vlado

Ključne riječi
videoblog ; YouTube ; hispanoamerički videoblogeri ; intermodalnost ; multimodalna radnja ; interakcijska multimodalna analiza ; sociosemiotika
(video blog ; YouTube ; Hispanic video bloggers ; intermodality ; multimodal action ; interactional multimodal analysis ; social semiotics)

Sažetak
U ovoj disertaciji istražuju se multimodalne diskurzivne strategije u devet prvih videoblogdnevnika popularnih hispanoameričkih videoblogera objavljenih na internetskoj platformi YouTube. Na spojnici između sociosemiotičke teorije komunikacije i multimodalne interakcijske analize diskursa s jedne strane, i teorijskih spoznaja digitalne humanistike i računalno posredovanog diskursa s druge strane, u radu se ustanovljuje i analizira djelovanje: (i) intermodalnosti temeljnih komunikacijskih modusa – verbalnoga, vizualno-kinetičkoga, montažnoga i digitalnoga – i visokokontekstualiziranih multimodalnih radnji u uvodnim i završnim tekstnim sekvencama, te (ii) njihov uzajaman i neprekidan odnos sa semiotičkim potencijalima digitalne platforme YouTube. Pristupom analizi iz mikro- i makroperspektive sagledavaju se kohezivne spone između najnižih interakcijskih dimenzija – komunikacijskih modusa i radnji koje videoblogeri koriste – i semiotičkih potencijala platforme koji uvjetuju mogućnosti djelovanja interaktivnih radnji. Promatranjem videoblogera kao društvenih aktera i komunikacijskih modusa kao kulturnih/društvenih alata (prema Norris, 2004) kojima se koriste, u radu se detektiraju i opisuju ključni trenuci za ostvarivanje interpersonalnih odnosa i uključivanje gledatelja u interakcijski proces. Rad je rezultat nekoliko etapa istraživačkoga djelovanja te je upravo na takav način i strukturiran njegov središnji dio: U drugome poglavlju donosimo pregled ishodišta multimodalnosti, temeljnih pretpostavki te sistematiziramo pristupe multimodalnim artefaktima kroz opsežan popis literature. Zatim se usmjeravamo na sociosemiotiku, sistemsku funkcionalnu multimodalnu analizu diskursa (SFMAD) i interakcijsku multimodalnu analizu (IMA) na čijim zasadama gradimo vlastito shvaćanje višedimenzionalnosti multimodalnosti i razgranatosti multimodalnih projekata. Stoga se temeljna postignuća u ovome poglavlju tiču sistematizacije širokoga polja multimodalnih teorija komunikacije, njihovih zajedničkih i različitih pristupa istraživanjima jezika i ljudske semioze (prema Adami, 2016 ; Jewitt, 2009 ; Jewitt et al., 2016 ; Lim, 2011 ; O'Halloran, 2011 ; O'Halloran i Smith, 2011 ; i dr.). Treći dio rada obuhvaća opsežnu raspravu o kontekstu i procesu videoblogiranja, što uključuje predstavljanje temeljnih osobina novomedijske interakcije i tekstova. Polazeći primarno iz perspektive sociosemiotičkih dimenzija i tehnološko- interakcijskih afordansi, osnovni doprinos ovoga poglavlja ogledava se u sistematizaciji rasprava o osobitostima digitalnih tekstova i interakcija, strukturnim i funkcionalnim obilježjima platforme YouTube i videoblogova. Temeljna pitanja koja se obrađuju tiču se rekonfiguriranja modela tekstova i interakcijskih praksi (Adami, 2009a ; Baldry i Thibault, 2006 ; Benson, 2017 ; Jewitt, 2012 ; Lemke, 2002 i dr.), stupnjevanja, nelinearnosti i modularnosti pisanih, vizualnih, grafičkih i audiovizualnih reprezentacija (Adami, 2009a ; Benson, 2017 ; Domingo et al., 2014 ; Lemke, 2002 ; Jewitt, 2012 ; Martinec i van Leeuwen, 2009 ; i dr.), razumijevanja i definiranja žanra videoblog- dnevnika. Četvrti dio rada posvećen je, prije svega, općim pitanjima o istraživanjima digitalnog (audiovizualnog) teksta, multimodalnim transkriptima i metodološkim koracima i kriterijima. Dizajn analitičke faze sastoji se od predstavljanja praćenja videoblogerskih praksi i osvrta na pilot-projekte, zatim predstavljanja alata i koncepata kojima se gradi kvalitativno multimodalno istraživanje, konačne selekcije korpusa i prikaza korpusa u multimodalnom transkriptu. Ovo poglavlje doprinos je studijama i raspravama o aktualnom pitanju e-metodologija (digitalnih metodologija), o oblicima multimodalnih transkripata i kvalitativnih istraživanja multimodalnih fenomena. Peto poglavlje disertacije obuhvaća analizu multimodalnih strategija na korpusu devet videoblogdnevnika. Kvalitativnim istraživanjem interakcije razotkrili su se načini na koje videoblogeri manipuliraju interakcijskim digitalnim praksama i privlačenjem pozornosti publike. U analizi su primijenjeni koncepti intermodalnost modusa, visoko stupnjevana i niže stupnjevana radnja, fokus u interakciji i interakcijska percepcija preuzeti iz IMA-e (Norris, 2004) u kombinaciji s diskursno- pragmatičkim rutiniranim strukturama u uvodnim i završnim sekvencama videoblogdnevnika. Među ostalim spoznajama, analiza je ukazala na strukturna i funkcionalna obilježja verbalnih, paraverbalnih, vizualnih, vizualno-kinetičkih i montažnih sredstava pri strukturiranju multimodalne radnje i videoblogerovom (pre)usmjeravanju interakcijskog fokusa. Ustanovljeno je da se manipulacija multimodalnim mehanizmima uvelike temelji na: (i) eksplicitnim i implicitnim strategijama verbovizualnog upućivanja na kontekst, sudionike i interakcijske procese, što uključuje i raznolike oblike humorističnog pozicioniranja, te na (ii) strategijama ponavljanja i intenziviranja multimodalnih radnji unutar istoga videobloga – multimodalne redundancije. Donosilo se zaključke o (pre)usmjeravanju fokusa u audiovizualnom hipertekstu na temelju kompleksnosti i intenziviranja multimodalnih radnji, taktičkog odnosa prema fizičkom i digitalnom prostoru i vremenu pri ostvarivanju upućivačkih radnji, realiziranja metajezičnosti i metavizualnosti itd. Rad ima za cilj doprinijeti teorijskim i analitičkim spoznajama multimodalnih studija, naročito onim aspektima koji se tiču multimodalnih prikaza i dizajna analize intermodalnih odnosa, primjene kombinirane multimodalne metodologije i koncepata IMA-e na videoblog-dnevnike. Osim toga, pitanja kojih se dotičemo važna su za šire područje digitalne humanistike, kiberpragmatike, ali i obrazovanja. Naime, u radu se polazilo i od stajališta da je razumijevanje suodnosa komunikacijskih resursa i djelovanja multimodalne retorike zastupljene u audiovizualnim hipertekstovima od temeljnog značaja u kontekstu osvještavanja važnosti multimodalne pismenosti i njezine implementacije (prema Cope i Kalantzis, 2000a), kao i raspoznavanja obrazaca i kritičkog sagledavanja digitalnih tekstova i praksi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA