Naslov
Percepcija otočne budućnosti u mjestu Sali na Dugom otoku
(The perception of the island’s future in Sali, Dugi otok)

Autori
Valovičić, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
10. Anatomija otoka - simpozij: Klimatske promjene i okolišne budućnosti otoka / - , 2022, 52-53

Skup
10. Anatomija otoka - simpozij: Klimatske promjene i okolišne budućnosti otoka

Mjesto i datum
Latovo, Hrvatska, 26.09.2022. - 28.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Sali, perifernost, temporalnost, percepcija budućnosti
(Sali, peripherality, temporality, perception of the future)

Sažetak
Otočka zajednica mjesta Sali na Dugom otoku, kao i bilo koja zajednica duž obale, godinu dijeli na dva razdoblja – zimu i sezonu. Ovakva podjela rezultat je sezonalnosti gospodarskih djelatnosti vezanih uz turizam koji, osim što preopterećuje otočnu infrastrukturu i dovodi do brojnih negativnih okolišnih posljedica, utječe i na percepciju vremena u samih otočana koja je vrlo često ambivalentna. Zajednica sezonu doživljava kao dio godine u kojemu se vrijeme multiplicira internalizirajući istovremeno narativ otoka kao turističkog proizvoda ; mjesta na kojem vrijeme teče usporeno ili čak stoji. U odnosu na kopno otoci se često percipiraju perifernima, a što Dugi otok, u kontekstu Zadarskog arhipelaga u kojem se nalazi, zbilja i jest. Njegova perifernost ogleda se u njegovom najvećem problemu – nepostojanju vodovodne mreže. Perifernost otoka povezujem Munnovom (1992.) tvrdnjom kako su prostorne i vremenske dimenzije premrežene na razne načine te istodobno pretpostavljam kako se ona poistovjećuje s On Barakovom (2013.) temporalnom “unazađenošću”. Diskrepancija između otočne infrastrukture i potreba uvjetovanih turizmom iz godine u godinu sve je vidljivija, veća i sve manje održiva. U kontekstu sve bržih klimatskih promjena koje prijete intenzivnim sušnim razdobljima, infrastrukturna opterećenja, iscrpljivanje jednih i zanemarivanje drugih resursa te prateće okolišne promjene, imaju negativan predznak. Međutim, perifernost otoka istodobno čuva znanja o upotrebi otočnih resursa te otočnu samodostatnost i samoodrživost. Ukoliko se temporalnost promatra kao ritam postojanja reflektiran unutar društvenih, kulturnih, prostornih i ideoloških transformacija, za zaključiti je kako je sadašnjost ove otočne zajednice nejasna. Prema tome, percepcija budućnosti kao sigurne, linearne temporalnosti gotovo i ne postoji. Budućnost je u ove otočne zajednice ambivalentna pretpostavka vremena koje se tek ima dogoditi, u kojemu su moguća rješenja fragmentirana, a promjene spore i daleke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA