Pregled bibliografske jedinice broj: 1250003
Poslijetridentska ikonografija u Slavoniji, Srijemu i Baranji
Poslijetridentska ikonografija u Slavoniji, Srijemu i Baranji // Trident u Hrvatskoj: vizualizacije tridentskoga programa u likovnoj baštini / Cvetnić, Sanja ; Šourek, Danko ; Trška, Tanja (ur.).
Zagreb: FF Press, 2022. str. 158-202
CROSBI ID: 1250003 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poslijetridentska ikonografija u Slavoniji, Srijemu
i Baranji
(Post-Tridentine Iconography in Slavonia, Sriem and
Baranya)
Autori
Cvetnić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Trident u Hrvatskoj: vizualizacije tridentskoga programa u likovnoj baštini
Urednik/ci
Cvetnić, Sanja ; Šourek, Danko ; Trška, Tanja
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
158-202
ISBN
978-953-175-934-2
Ključne riječi
Tridentski sabor, ikonografija, hrvatska likovna baština, barok, Slavonija
(he Council of Trent, iconography, Croatian artistic heritaga, Baroque, Slavonia)
Sažetak
Nakon stoljeća i pol pod Osmanlijama, Crkva je u Slavoniji, Srijemu i Baranji nastupila odlučno, u stopu za vojskom. Tridentske promjene katkada su se odvijale bržim ritmom nego što se u tim krajevima uhodavala nova državna vlast jer brojne su zasade i odluke katoličke obnove bile »uvježbane« ili barem posijane još u osmansko vrijeme, ponajviše zahvaljujući kakvoj-takvoj, ali neprekinutoj pastoralnoj skrbi i zaslugama franjevaca te misionarima. Malobrojni ostaci osmanske baštine »potopljeni su« u panonsko blato, to jest razrušeni ili avetinjski raspršeni (ostaci džamijā, ostaci minareta, gdjegdje turbe ili hamam) i ostali poput nakrivljena nišana na groblju nekoć moćnoga Carstva, a obnove preživjelih srednjovjekovnih crkava – iako ih zovemo »barokizacijama« – nisu bile vođene stilskim prohtjevima, nego potrebama novoga dostojanstva sakramenata i tridentske liturgije, sve prožeto državnom strategijom Pietas Austriaca. Carska je milost poticala gradnju crkava u starim i novim župama, ali tridentski katolicizam i habsburška vlast – koju su odabranim ikonografskim temama promicali iz Beča potvrđeni biskupi, potom vojni časnici kao naručitelji opreme crkava nad kojima je »Sua Majestas Caesareo-regia« imala patronatsko pravo ili plemići koji su podizali i opremali crkve na posjedima dodijeljenima im zbog raznih ratnih i političkih zasluga – nisu jednostavno povezani. Neke su ikonografske značajke dio općih promjena i ne možemo ih uvijek promatrati samo kao sijamsku vezu trona i oltara, ali bez nje mnogo pojava nije moguće razumjeti baš tu, na tom području, s tom poviješću.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
