Pregled bibliografske jedinice broj: 1249989
Isusovci i poslijetridentska ikonografija
Isusovci i poslijetridentska ikonografija // Trident u Hrvatskoj: vizualizacije tridentskoga programa u likovnoj baštini / Cvetnić, Sanja ; Šourek, Danko ; Trška, Tanja (ur.).
Zagreb: FF Press, 2022. str. 356-393
CROSBI ID: 1249989 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Isusovci i poslijetridentska ikonografija
(Jesuits and Post-Tridentine Iconography)
Autori
Trška, Tanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Trident u Hrvatskoj: vizualizacije tridentskoga programa u likovnoj baštini
Urednik/ci
Cvetnić, Sanja ; Šourek, Danko ; Trška, Tanja
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
356-393
ISBN
978-953-175-934-2
Ključne riječi
Tridentski sabor, ikonografija, hrvatska likovna baština, barok, isusovci
(Council of Trent, iconography, Croatian artistic heritage, Baroque, Jesuits)
Sažetak
Rad donosi pregled likovne baštine isusovačkoga reda na prostoru današnje Hrvatske, s posebnim osvrtom na specifična ikonografska rješenja te povijesne okolnosti koje su utjecale na njihovo širenje i recepciju u hrvatskoj sredini. Likovni trag Družbe Isusove u hrvatskim krajevima oblikovao se od prve polovine XVII. stoljeća, bitno određen činjenicom da su njezine zajednice, rezidencije i kolegiji pripadali različitim provincijama reda: Zagreb, Varaždin, Rijeka, Osijek i Požega austrijskoj, a Dubrovnik povijesnoj rimskoj provinciji. Ikonografski odabiri koji su odredili narudžbe likovnih djela za sakralne prostore isusovačkog reda razlikuju se u svakome od dva stoljeća prvoga razdoblja djelovanja Družbe na prostoru današnje Hrvatske, a na te su promjene utjecale kako nove kanonizacije svetaca, tako i nove pobožnosti koje su se proširile u poslijetridentskom razdoblju. Uz to, mjesta u koja su tijekom XVII. stoljeća pristizali članovi Družbe već su bila obilježena djelovanjem drugih, starijih crkvenih zajednica i ustaljenim pobožnostima, pa su tako – osim činjenice da su od jedne do druge kanonizacije isusovačkih svetaca protjecala desetljeća – društvene i povijesne prilike uvjetovale ne samo stilske značajke i podrijetlo uzora za likovna djela nego i odnos prema iskazivanju identiteta reda u novoj sredini, odnosno načine na koje su se toj sredini odabirali prilagoditi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
