Naslov
Pobunjeni um: eseji iz radikalne socijalne filozofije
(Rebellious Mind. Essays in Radical Social Philosop)

Autori
Čakardić, Ankica

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Jesenski i Turk i Arkzin

Grad
Zagreb

Godina
2021

Stranica
269

ISBN
978-953-222-913-4

Ključne riječi
Hegel, Marx, Engels, Luxemburg, Zetkin, Hobbes, Locke, de Beauvoir, Foucault

Sažetak
Pobunjeni um zbirka je od devet radova o različitim filozofskim sustavima, idejama, fenomenima i konceptima koji pripadaju specifičnim socijalno-filozofskim tradicijama i odsječcima povijesti filozofije. Ono što u knjizi povezuje sve analizirane filozofije jest njihova angažiranost, spremnost na prekoračenje ne samo društvenog statusa quo (uostalom, sve u knjizi prikazane filozofkinje i filozofi sudjelovali su u nekim političkim pokretima ili „radikalno” utjecali na kritiku i politiku), već i činjenica da filozofiju razumiju kao praksu ili refleksiju odnosa prema življenoj, iskustvenoj i proizvedenoj stvarnosti. Obilježenim pojmom „radikalno” hotimice sam htjela istaknuti raspoloženje prema kojem sam uvrštavala autorice i autore u knjizi. Svi oni misle o korjenitim promjenama društvenih odnosa, nerijetko sudjelujući u revolucijama i političkoj borbi, čime istovremeno šire, rastvaraju i temeljito uzdrmavaju dotadašnje metodološke i konceptualne pretpostavke socijalne filozofije. Knjiga je strukturirana u 4 sekcije: (I) „Filozofija kao praksa”, (II) „Prešućeni fragmenti socijalne filozofije”, (III) „Filozofija individualizma i vlasništvo” te (IV) „Radikalna filozofija subjekta”. Prvu sekciju „Filozofija kao praksa” čine tri rada, počevši s tekstom o Hegelu i njegovim bilješkama o političkoj ekonomiji siromaštva, prelazeći preko rada o Marxovoj epistemološkoj revoluciji i trećega koji analizira dijalektički empirizam i historijski materijalizam Friedricha Engelsa. Ovaj filozofski trokut najavljuje osnovni princip radikalne socijalne filozofije koji će biti primijenjen u čitavoj knjizi, najbolje shvaćen uz Marxovu 11. tezu o Feuerbachu „Filozofi su svijet samo različito interpretirali ; radi se o tome da ga se izmijeni.” Upravo stoga, drugu sekciju popunjavaju dvije istaknute revolucionarke s početka 20. stoljeća, koje su uz svoj politički i edukacijski rad pisale knjige, analize i eseje na svakodnevnoj razini. Riječ je o Rosi Luxemburg i Clari Zetkin koje – unatoč njihovim brojnim filozofskim studijama o kritici političke ekonomije, fašizmu, filozofiji prava, nacionalizmu, ratu, imperijalizmu i feminizmu – nisu nikad zastupljene u udžbenicima iz povijesti filozofije, pa tako ni socijalne filozofije. To je ujedno i razlog zašto sam drugu sekciju naslovila kao „Prešućeni fragmenti socijalne filozofije”. Rad o Rosi Luxemburg primarno je intelektualno-historijske naravi i zadatak mu je skicirati životni i teorijski put ove filozofkinje i revolucionarke, dok drugi test u ovom poglavlju predstavlja izvorne analize političarke i teoretičarke Clare Zetkin o socijalnim izvorima fašizma. Treća sekcija „Filozofija individualizma i vlasništvo” strukturirana je dvama radovima o socijalnim filozofijama Thomasa Hobbesa i Johna Lockea. Prvi predstavlja Hobbesov nevjerojatan talent za paradoks, napose kada je riječ o novovjekovnom spoju nespojivog – monarhizmu i individualnom pravu na vlasništvo. Tekst o Johnu Lockeu posvećen je analizi njegovih izrazito radikalno-prosvjetiteljskih stavova, napose kada je riječ o afirmaciji individualizma i privatnog vlasništva. Međutim, tekst ukazuje i na kontradikcije Lockeovog protoliberalističkog projekta, u prvom redu njegov kolonijalistički izraz. Konačno, četvrta sekcija „Radikalna filozofija subjekta” posvećena je analizi egzistencijalističko-fenomenološkog feminizma Simone de Beauvoir, kao i temi poststrukturalističke metamorfoze Michela Foucaulta, njegovoj hipotezi o moći i reviziji liberalizma. Oba rada analiziraju proces subjektivacije, bilo da je riječ o bovoarskom egzistencijalističkom postajanju orodnjenim bićem i fenomenološkom odnosu rodnoga Ja prema življenoj i proizvedenoj rodnoj stvarnosti ili fukoovskom „usmrćenju” epistemološke i pojmovne razine subjekta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Rodni studiji

POVEZANOST RADA