Pregled bibliografske jedinice broj: 1249674
„Split je zoološki, ljudi su životinje...“. Cirkulacija paralelne ekonomije i izgradnja autorstva u splitskom rapu
„Split je zoološki, ljudi su životinje...“. Cirkulacija paralelne ekonomije i izgradnja autorstva u splitskom rapu // Ekonomija i književnost/Economy and Literature / Hameršak, Marijana ; Kolanović, Maša ; Molvarec, Lana (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2022. str. 439-463
CROSBI ID: 1249674 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Split je zoološki, ljudi su životinje...“.
Cirkulacija paralelne ekonomije i izgradnja
autorstva u splitskom rapu
(“Split is a Zoo, the People are Animals...”
Circulation of the Parallel Economy and the
Construction of Authorship
in the Split Rap Scene)
Autori
Molvarec, Lana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ekonomija i književnost/Economy and Literature
Urednik/ci
Hameršak, Marijana ; Kolanović, Maša ; Molvarec, Lana
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
439-463
ISBN
978-953-169-499-5
Ključne riječi
splitski rap, paralelna ekonomija, autoreferencijalnost, performativnost, socijalna kritika
(Split rap, parallel economy, autoreferentiality, performativity, social critique)
Sažetak
Osnovna je namjera rada istražiti predodžbu paralelne (ilegalne) ekonomije u tekstovima splitskih repera starije i mlađe generacije. Promatrajući razvoj žanra nesumnjivo je da je tema kriminala jedna od najčešćih od njegovih početaka. Postavlja se pitanje koliko se ta problematika donosi radi socijalne reprezentativnosti, a koliko kao retorička i diskurzivna izgradnja autorskog identiteta koja, među ostalim, koristi obrasce poznate iz afroameričkog usmenog folklora i urbane kulture. Stoga se metodološki ovaj rad temelji na postavkama svakodnevne estetike koja estetičke, u ovom slučaju književno-jezične fenomene promatra kao dio sveopće društvene matrice. U analizi tekstova splitskih repera uočava se da tema ilegalne ekonomije i kriminala ima višestruka značenja: kao često autoreferencijalna i ironijska strategija označavanja vlastita autorskog i pjesničkog umijeća, prakse i identiteta, kao estetizacija i fetišizacija geta i kriminala te naposljetku kao komentar šire društvene slike ili čak kritika društvenih fenomena vezanih za ekonomiju. Pritom će u analizi biti jasno naglašene razlike između TBF-a kao predstavnika starije generacije i izvođača koji su nekada bili dio Dječaka ili kolektiva Kiše metaka kao predstavnika novije generacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
