Pregled bibliografske jedinice broj: 1249475
Uporaba karotažnih mjerenja u odabiru bušotina za zbrinjavanje otpada
Uporaba karotažnih mjerenja u odabiru bušotina za zbrinjavanje otpada // XIII. Međunarodni simpozij gospodarenje otpadom Zagreb 2014 / Vučinić Anić, Aleksandra (ur.).
Zagreb: Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 315-321 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1249475 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uporaba karotažnih mjerenja u odabiru bušotina za
zbrinjavanje otpada
(The Use Of Well Logging In The Selection Of Wells
For Waste Disposal)
Autori
Čogelja, Zoran ; Omrčen, Ivo ; Šiljeg, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
XIII. Međunarodni simpozij gospodarenje otpadom Zagreb 2014
/ Vučinić Anić, Aleksandra - Zagreb : Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014, 315-321
ISBN
978-953-96597-9-8
Skup
13th inetrnational waste management symposium
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2014. - 07.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
karotažna mjerenja ; svjetlovodna vlakna (optika) ; praćenje tijekom vremena
(well logging ; fiber optic ; monitoring)
Sažetak
Geološke formacije u koje se otpad može pohraniti moraju biti prekrivene nepropusnom krovinom i podinom bez vertikalnih regionalnih rasjeda što sprječava migraciju otpada u akvifer vode za piće ili na površinu. Za određivanje krovinskog i podinskog dijela geološke formacije te njen porni prostor sa slojnim fluidom upotrebljava se više različitim metoda karotažnih mjerenja. Mogu se koristiti različite metode i mjerenja: metode električne otpornosti ležišne stijene, zvučne metode, metode prirodne radioaktivnosti, metode izazvane radioaktivnost, mjerenje spontanog potencijala, mjerenje temperature. Karotažna mjerenja se izvode povlačenjem mjernog uređaja od dna do vrha nakon što je kanal bušotine napravljen ili tijekom same izrade kanala bušotine. Nakon što se bušotina po programu izvođenja izbuši potrebno je nakon toga bušotinu zacijeviti i na kraju zacementirati. Cementacija je metoda gdje se u bušotinu utiskuje cementno vezivo kroz kolonu zaštitnih cijevi u prostor između kolone zaštitnih cijevi i geološke formacije. Izbor bušotine koja bi bila pogodna za zbrinjavanje otpada ovisi o njenom integritetu kolone zaštitnih cijevi koju kontroliramo karotažnim mjerenjima. Da bi se sa sigurnošću moglo obaviti utiskivanje otpada, u pogodne geološke formacije koje su odvojene od ostalih geoloških formacija kolonom zaštitnih cijevi, u kanal bušotine spušta se niz uzlaznih cijevi s ''pakerom''. Tijek utiskivanja može se kontrolirati primjenom senzora s svjetlovodnim vlaknima kojeg postavljamo kroz niz uzlaznih cijevi. Također, ''monitoring'' utiskivanja otpada možemo nadzirati karotažnim mjerenjima u zacijevljenom kanalu bušotine kroz niz uzlaznih cijevi. Za odabir postojeće bušotine ili izradu nove bušotine koja bi služila za zbrinjavanje otpada mora se napraviti geološko tehničko-tehnološka studija koja mora dati odgovor na: geološku formaciju u koju se može pothraniti otpad, tehniku izvođenja bušenja, integritet kolone zaštitnih cijevi, ''monitoring'' utiskivanja, tehnologiju utiskivanja otpada, mjere zaštite na okoliš i ljude a sve to treba proizaći iz zakon i pravilnika. Nakon pomne analize postojećih podataka te njihovih interpretacija koje su proizašle iz studije treba napraviti pilot bušotinu u kojoj bi se navedene metode mogle primijeniti i vidjeti, jesu li zadovoljavajuće s obzirom na zadane parametre.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Geofizika, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
Napomena
Rad je prezentiran na skupu.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Geotehnički fakultet, Varaždin,
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb