Pregled bibliografske jedinice broj: 1249470
Digitalne tehnologije kao akteri stvaranja transformativnih imaginarija ugroženih prostora
Digitalne tehnologije kao akteri stvaranja transformativnih imaginarija ugroženih prostora // Banija kao metafora i metonimija
Glina i Zagreb, Hrvatska, 2022. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1249470 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Digitalne tehnologije kao akteri stvaranja
transformativnih imaginarija ugroženih prostora
(Digital technologies as agents in creating
transformative imaginaries of endangered spaces)
Autori
Đurin, Sanja ; Bajič, Blaž
Kolaboracija
CHANSE
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Banija kao metafora i metonimija
Mjesto i datum
Glina i Zagreb, Hrvatska, 05.10.2022. - 06.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
digitalne tehnologije, estetizacija, Banija
(digital technologies, aestheticization, Banija)
Sažetak
Većina humanističkih znanstvenika danas je suglasna oko toga da su digitalno i nedigitalno povijesno uvjetovani i da se podupiru na više načina. Prema Davidu M. Berryju (2014), digitalizacija je već postala toliko duboko integrirana u naš život da smo ušli u “postdigitalni svijet”, gdje je digitalno “potpuno povezano sa svakodnevnim životom i čini njegov sastavni dio” i “unosi u naše svakodnevno okruženje sloj digitalnog” (Berry 2014: 3, 47). No, kako su primijetili Tomi i Mikko Dufva (2019: 18), za većinu ljudi digitalno ostaje „apstraktno i teško ga je shvatiti“. Digitalni mediji i tehnologije transformiraju odnose čovjeka i okoliša u njihovim osjetilnim, afektivnim, diskurzivnim i praktičnim aspektima. Na primjer, digitalna estetizacija zaštićenih okoliša može, unatoč (ili upravo zbog) promicanja “svijesti o okolišu”, ometati nastojanja da se ublaže učinci globalnih ekoloških i klimatskih promjena. Mia Bennett (2020.) je pokazala kako „pitoreskno” i „sublimno, uzvišeno“ kao dvije trenutno hegemonijske estetske kategorije okoliša – izazivaju osjećaj strahopoštovanja, melankolije i rezignacije te dovode do osjećaja bespomoćnosti i voajerizma, koji vrlo lako mogu inhibirati akciju. Umjesto toga, ona se zalaže za druge kategorije kojima bi se poticale efektivne, a ne afektivne etike brige o okolišu i upravljanje. Ovim izlaganjem željeli bismo skrenuti pozornost na efektivne i afektivne moći digitalnih tehnologija i propitati mogućnosti njihove mobilizacije u svrhu revitalizacije devastiranih područja. Drugim riječima apstraktno poimanje digitalnih tehnologija nadomjestiti promišljanjima mogućnosti konkretnih osnažujućih, proaktivnih, kreativnih, inspirativnih učinaka digitalnih tehnologija na ruinirane okoliše poput Banije stradale u potresu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ- - 1.1. DigiFREN - Digitalna estetizacija krhkih krajolika (DigiFREN) (Đurin, Sanja, HRZZ ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Sanja Đurin
(autor)