Pregled bibliografske jedinice broj: 1249437
Invazivne biljne vrste na području značajnog krajobraza Gajna
Invazivne biljne vrste na području značajnog krajobraza Gajna // Agronomski glasnik Vol. 83 No. 4, 2021., 83 (2022), 4; 203-218 doi:10.33128/ag.83.4.4 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1249437 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Invazivne biljne vrste na području značajnog
krajobraza Gajna
(Invasive plant species in the area of the
significant landscape Gajna)
Autori
Antunović, Slavica ; Živković, Josipa ; Božić- Ostojić, Ljiljana ; Štefanić, Edita ; Mirosavljević, Krunoslav ; Benković, Robert ; Čuljak, Alen
Izvornik
Agronomski glasnik Vol. 83 No. 4, 2021. (0002-1954) 83
(2022), 4;
203-218
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
invazivne biljne vrste, značajni krajobraz Gajna, mogućnosti suzbijanja
(invasive plant species, significant Gajna landscape, control options)
Sažetak
Invazivne biljne vrste su naturalizirane strane, namjerno ili nenamjerno unesene biljke na područje Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske udruge za zaštitu prirode one predstavljaju drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta, samim tim i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 617 alohtonih vrsta od čega je 70 invazivnih. Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu nalazi se 1500 ha poplavnog područja od čega se na oko 280 ha prostire tipični slavonski naplavni pašnjak Gajna. Brodsko ekološko društvo je podnijelo zahtjev, a Republički zavod za zaštitu prirode prijedlog te je 14.09.1990. godine odlukom Skupštine općine Slavonski Brod, Gajna dobila status značajnog krajobraza. U sastavu bogate i raznolike flore ovog područja nalaze se i alohtone invazivne biljke. Cilj rada je bio tijekom vegetacijske sezone 2019. godine determinirati ih, navesti načine njihovog rasprostranjivanja i mogućnosti suzbijanja. Utvrđene su sljedeće invazivne vrste: ambrozija, amorfa, cigansko perje, kanadska hudoljetnica, jednogodišnja krasolika, perzijska čestoslavica i obalna dikica. Tarupiranjem i ispašom podolskim govedima, uspjelo se suzbiti amorfu koja je do prije nekoliko godina predstavljala veliki problem nakon, čega je počela rasti i razvijati se prirodna flora što do tada nije bilo moguće. Trenutno je raširena i u velikom broju prisutna obalna dikica čiji se plodovi lako rasprostranjuju, a kako je Gajna naplavni prisavski pašnjak, sjemenke se još dodatno šire i vodom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Interdisciplinarne biotehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Odjel za kulturologiju,
Sveučilište u Slavonskom Brodu
Profili:
Alen Čuljak
(autor)
Ljiljana Božić Ostojić
(autor)
Robert Benković
(autor)
Krunoslav Mirosavljević
(autor)
Slavica Antunović
(autor)
Edita Štefanić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRICOLA
- CAB Abstracts
- BIOSIS PREVIEWS
- FOOD SCI.& TECHNOLOGY ABSTRACT
- AGRIS
- EBSCO Publishing