Pregled bibliografske jedinice broj: 1249169
Domovinski rat kroz prizmu politike sjećanja
Domovinski rat kroz prizmu politike sjećanja // Vukovar '91.: Uzdarje slobodi - identiteti, sjećanja, povijest / Živić, Dražen ; Bendra, Ivana ; Cvikić, Sandra (ur.).
Zagreb : Vukovar: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2023. str. 43-60 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1249169 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Domovinski rat kroz prizmu politike sjećanja
(The Croatian War of Independence and the Politics of Memory)
Autori
Benčić Kužnar, Andriana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Vukovar '91.: Uzdarje slobodi - identiteti, sjećanja, povijest
/ Živić, Dražen ; Bendra, Ivana ; Cvikić, Sandra - Zagreb : Vukovar : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2023, 43-60
Skup
Vukovar '91.: Uzdarje slobodi - identiteti, sjećanja, povijest
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 14.11.2021. - 16.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Domovinski rat, politika sjećanja, tamna prošlost, sukobljena sjećanja, ratovi sjećanja, NDH, SFR Jugoslavija
(The Croatian War of Independence, the politics of memory, dark past, conflicted memories, memory wars, Independent State of Croatia, socialist Yugoslavia)
Sažetak
Politika sjećanja ostaje središnjim i najopsežnijim dijelom studija sjećanja (memory studies). Kako proizlazi iz najrecentnijih uvida, politika sjećanja u svoj teorijski i istraživački spektar počinje uključivati puno više od istraživanja narativa političkih elita. U najširem smislu, politika sjećanja obuhvaća javno djelovanje različitih društvenih institucija i mnemoničkih aktera koji su usmjereni na promicanje specifičnih interpretacija kolektivne prošlosti kroz uspostavljanje odgovarajuće infrastrukture sjećanja u sadašnjosti. Određeni društveni akteri, još uvijek dominantno političke elite na vlasti u nacijama državama, pokušavaju nametnuti svoju interpretaciju kolektivne prošlosti putem udžbeničkih sadržaja, komemoracija, spomen-obilježja, naziva ulica, političkih gesti, te ponekad posebnih zakonskih regulativa. Za razumijevanje polja politike sjećanja, a unutar kojeg uz diskurs elita bitno prevladava diskurs sukoba sjećanja, najvažnije je postaviti pitanje tko pamti, što se pamti (a što zaboravlja) i u koju svrhu. Iako je istraživanje narativa političkih elita i dalje najopsežniji dio politike sjećanja, postaje jednako važno razumjeti sukobe sjećanja čija objašnjenja leže u pažljivom sagledavanju suodnosa javnih i privatnih narativa sjećanja, odnosno sjećanja oblikovanih u javnoj sferi - u školama, muzejima i političkim gestama – i sjećanja oblikovanih u privatnoj, prije svega obiteljskoj sferi. Taj teorijski i empirijski noviji pristup unutar politike sjećanja, koji proizlazi iz brojnih studija slučajeva u praksi, pruža mogućnost boljeg razumijevanja i tumačenja tamnih i konfliktnih ratnih prošlosti. U ovom radu taj se pristup primjenjuje u svrhu prikaza, analize i tumačenja hrvatske tamne i konfliktne prošlosti 20. stoljeća, te posebno Domovinskog rata. Prošlost, povijest i politike sjećanja koje se odnose na Domovinski rat u radu se diskutiraju dijakronijski i sinkronijski. Uvodi se konceptualna razlika između „naslijeđenih“ i „recentnih“ politika sjećanja, mada se radi o fluidnim kategorijama. U fokusu analize su odabrani nacionalni ratni simboli i pozdravi, politički govori i geste, dani sjećanja, spomenici i memorijalna mjesta te dubinski intervjui usmene povijesti s izravnim sudionicima rata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- MEDLINE
- EconLit
- HeinOnline