Pregled bibliografske jedinice broj: 1248881
Aristotel i Porphyrij o ljudima i životinjama: teoretički i etički pristup njihovu odnosu
Aristotel i Porphyrij o ljudima i životinjama: teoretički i etički pristup njihovu odnosu // Animal: knjiga o ljudima i ne-ljudima / Zaradija Kiš, Antonija ; Pasarić, Maja ; Marjanić, Suzana (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF) ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2022. str. 29-46
CROSBI ID: 1248881 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aristotel i Porphyrij o ljudima i životinjama:
teoretički i etički pristup njihovu odnosu
(Aristotle and Porphyry on humans and animals: A
theoretical and an ethical approach to their
relationship)
Autori
Ježić, Ljudevit Fran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Animal: knjiga o ljudima i ne-ljudima
Urednik/ci
Zaradija Kiš, Antonija ; Pasarić, Maja ; Marjanić, Suzana
Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF) ; Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
29-46
ISBN
978-953-8089-84-8
Ključne riječi
određenje čovjeka ; ljudi i životinje ; vegetarijanstvo ; Aristotel ; Porfirije
(definition of man ; humans and animals ; vegetarianism: Aristotle ; Porphyry)
Sažetak
Filozofija je u staroj Helladi mnogo prije bila način života i sveobuhvatni nazor na svijet i život nego akademska disciplina ili znanstveni sustav, stoga se je i o odnosu prema hrani, prema obrednim krvnim žrtvama i uopće prema životinjama mnogo raspravljalo, a stavovi su se razlikovali od škole do škole, nekada i od učitelja do učenika. Poseban obzir prema životinjama zbog njihove duševne srodnosti s ljudima promicao se je u tradiciji orphika, pythagorovaca, Empedoklea, platonovaca i posebno tzv. novoplatonovaca. S druge strane, suzdržavanju od jedenja životinjskoga mesa protivili su se brojni peripatetici, stoici i većina epikurovaca, kako svjedoči novoplatoničar Porphyrij u spisu O suzdržavanju od jedenja životinja (Peri apokhēs empsykhōn / De abstinentia ab esu animalium). Ipak, ni Aristotelovo – za zapadnu uljudbu veoma utjecajno – poimanje čovjeka (grč. zōon logon ekhon / lat. animal rationale) nije čovjeka izdvajalo iz cjelokupne prirode nego ga je štoviše na temelju prvih sustavnih zooloških istraživanja precizno svrstalo u poredak smrtnih živih bića. Tako je čovjekov rodni pojam (grč. genos, lat. genus proximum) to da je životinja (grč. zōon), a vrsna razlika (grč. diaphora, lat. differentia specifica) to što ona ima um (grč. logos) koji je vječan i koji je u nju ušao. U radu se tako na primjeru Aristotelove i Porphyrijeve misli prikazuju dva bitno različita filozofska, znanstvena i općenito životna pristupa u određivanju čovjeka u odnosu na životinje: teorijski (Aristotelov) i moralno-praktički (Porphyrijev).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Filologija, Etnologija i antropologija
