Naslov
Socio-demografske posljedice urbano-ruralne povezanosti: primjer Hrvatske
(Socio-Demographic Consequences of Urban-Rural Connectivity: The Example of Croatia)

Autori
Klempić Bogadi, Sanja ; Podgorelec, Sonja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 3. KONFERENCIJA O URBANOM PLANIRANJU I REGIONALNOM RAZVOJU / Proceedings 3rd CONFERENCE ON URBAN PLANNING AND REGIONAL DEVELOPMENT/ / Stanišić, Nataša - Sarajevo : Association of Consulting Engineers Bosnia and Herzegovina, 2021, 133-140

Skup
3. konferencija o urbanom planiranju "Urbano-ruralna povezanost i regionalni razvoj"

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 23.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
ruralna naselja ; suburbanizacija ; gradovi ; depopulacija ; migracije
(rural settlements ; suburbanization ; cities ; depopulation ; migration)

Sažetak
Ruralna naselja Hrvatske od sredine 1950-ih bilježe stalno smanjivanje stanovništva, a razlikuju se jedino u relativnoj brzini depopulacije, koja je najranije počela i najbrže se odvijala u brdsko-planinskim krajevima. U vrijeme najintenzivnije deagrarizacije i deruralizacije postojeći regionalni gradski centri nisu u dovoljnoj mjeri osigurali zapošljavanje izvan poljoprivrede, pa je najjači migracijski val bio usmjeren prema velikim urbanim centrima, ujedno i najznačajnijim gospodarskim središtima. Zagreb, Split, Rijeka i Osijek postali su najvažnija migracijska odredišta ruralnog stanovništva, te nositelji pozitivnih demografskih kretanja. Nakon desetljeća intenzivnog populacijskog rasta, u razdoblju od 1991. do 2001. sva četiri makroregionalna centra bilježe smanjenje ukupnog broja stanovnika i porast broja stanovnika u prigradskim naseljima. U okolicama velikih gradova jačaju suburbanizacijski procesi te se ruralna naselja fizionomski, funkcionalno i socioekonomski transformiraju. U razdoblju od 2001. do 2011. nastavlja se smanjenje broja stanovnika u četiri najveća grad i porast u gradskim okolicama, s izuzetkom osječke što je povezano s lošom gospodarskom pozicijom istočne Slavonije. Istovremenom, ruralna naselja udaljenija od značajnih gradskih centara bilježe nastavak depopulacije i starenja koji su još ubrzani zbog ratnih zbivanja. Iako je jedan od ključnih ciljeva brojnih strategija razvoja Hrvatske uravnoteženi regionalni razvoj i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima, u posljednjih 20-ak godina u tom području nije došlo do značajnijih pozitivnih kretanja. U Hrvatskoj ima više od 6000 ruralnih naselja, od kojih 2653 ima do 100 stanovnika, a 1318 do 200 stanovnika. S obzirom na opće demografske tendencije realno je da takva mreža naselja neće moći demografski opstati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Demografija, Geografija

POVEZANOST RADA