Naslov
Istarsko-primorska pjesmarica za djecu predškolske dobi
(Istrian-littoral songbook for preschool children)

Autori
Puhar, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Mjesto
Pula

Datum
14.09

Godina
2020

Stranica
62

Mentor
Gortan-Carlin, Ivana Paula ; Radić, Branko

Ključne riječi
istarsko-primorska narodna glazba, istarska ljestvica, odgojitelji, dijete
(Istrian and littoral folk music, Istrian scale, educators, child)

Sažetak
Za razliku od umjetničke glazbe koja se temelji na temperiranom sustavu u kojem se glasovi po polutonovima redaju s uvijek istim razmakom, čar i vrijednost, osebujnost i neobičnost istarsko- primorske narodne glazbe proizlazi u prvom redu iz toga što zvuči posve netemperirano. Matko Brajša Rašan, kao i mnogi drugi prije njega, pokušao je pogoditi intonaciju narodne popijevke i fiksirati je notama, no tek je Ivanu Matetiću Ronjgovu uspjelo u naumu pronaći sustav u melodiji i harmoniji istarsko-primorske narodne glazbe. Matetić je utemeljio teoriju o četirima tipovima istarske ljestvice. Svakom od četiriju tipova, osnovna je karakteristika frigijska kadenca, a opseg pjesama ljestvični heksakord. Donijevši takvu glazbu na koncertni podij, svojim djelima je dao primjere kako ta glazba može biti temelj umjetničkog glazbenog stvaralaštva. Primjerom Ivana Matetića Ronjgova krenuli su i brojni drugi. Među prvima bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih glazbenika Slavko Zlatić, a slijedili su ga Josip Kaplana, Miro Klobas, Nello Milotti, Boris Papandopulo i mnogi drugi. Istarsko-primorsko područje poznato je i kao multinacionalna regija koja je tijekom stoljeća prihvaćala različite načine pjevanja i sviranja. Prema dosad objavljenim teorijama i podjelama, načini pjevanja u Istri i primorju dijele se na: dvoglasno pjevanje na „tanko i debelo“, pjevanje „u dva“, bugarenje, tarankanje, glagoljaško pjevanje, pjevanje istarskih Talijana, bitinada, môra kantàda i pjevanje Perojaca. Usprkos bogatoj povijesti i posebnosti ove glazbe prijeti joj zaborav. Mladima narodna glazba postaje neatraktivna i neprivlačna jer nisu obrazovani prepoznati njenu pravu vrijednost. Zbog toga je svrha ovog završnog rada potaknuti odgojitelje na održavanje glazbenih aktivnosti koristeći istarsko-primorske narodne pjesme, integrirati ih u svakodnevni rad te unaprijediti djetetov intelektualni, emocionalni, socijalni i tjelesni razvoj. Kroz dane primjere istarsko- primorskih narodnih pjesama za djecu nastoji se olakšati odgojiteljima pronalazak te uporaba istih u svakodnevnom radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Glazbena umjetnost

POVEZANOST RADA