Naslov
Gospodarska djelatnost stanovništva i s njome vezana kultura života kao migracijski potencijal sjeverne Dalmacije ranoga novoga vijeka
(Economy and related culture of living regarded as migration potential of the early modern Northern Dalmatia)

Autori
Mlinarić, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VI. Kongres hrvatskih povjesničara: Kultura / - Rijeka : Sveučilište u Rijeci, 2021, 56-56

Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 30.09.2021. - 03.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gospodarstvo, službe, migracijski potencijal, Sjeverna Dalmacije, rani novi vijek
(economy, services, migration potential, Northern Dalmatia, early modern times)

Sažetak
U kontekstu geo-političkih okolnosti, od mletačko- osmanskih sukoba i ratnih (ekonomskih, demografskih ili ekoloških) devastacija, preko specifičnoga pravnog položaja mletačke Dalmacije, povezanog uz ekonomska ograničenja, primjerice u trgovini soli, pa do ekoloških specifičnosti nizinskoga krškoga, ali i plodnog prostora Vranskoga posjeda, razvila se cijela lepeza različitih gospodarskih djelatnosti. Strukovne zakonitosti i način života zaposlenika tih privrednih grana, kao i obnašatelja raznih administrativnih službi odnosno pravno- posjedničkih namjesništava kojima su osiguravali egzistenciju, oblikovali su svakodnevicu stanovnika Ravnih kotara i Bukovice u 17. i 18. stoljeću. Sudionici u određenim ekonomskim djelatnostima ili pravno-administrativnim poslovima su upravo zbog prirode svoga posla razvili specifičan način života. On se razlikovao od grane do grane djelatnosti, odnosno vrste službe, ali je ujedno ovisio i o staleškim pozicijama tj. društvenom statusu pojedinca s jedne, odnosno udaljenosti od opasnoga višegraničja s druge strane. Pritom su povoljniji pravni status ili druge beneficije bili „krojeni“ modelom društvenoga sustava. Primjer je položaj i politička moć grofa Francesca Borellija iz Verone, kao korisnika vranskog laudemija. On je svojoj obitelji upravo na osnovu plemićkog pravnog i s njime vezanog ekonomskog statusa mogao osigurati primjerenu kvalitetu života u sigurnijem, zdravijem i ugodnijem urbanom ambijentu Biograda, bez obzira na posjede u vranskim močvarnim selima. S druge je strane morlačke stočare, koji su kao pomoćne protuosmanske vojne jedinice planski naseljeni na ispražnjena selišta, od sklanjanja na sigurnije, zdravije ili ugodnije mjesto za život dijelio upravo njihov nizak društveni status, čak i unatoč inicijalnim beneficijama koje su im serdari ili oni sami dobili kao naknadu zbog preseljenja iz osmanske (bosanske ili bukovičke) unutrašnjosti. Te je dvije krajnosti doseljenika u Ravne kotare pratio i veliki raskorak u kulturi života koji su vodili. Obilježavala ju je u jednom slučaju trajna nesigurnost, siromaštvo, bolesti i strah od ratnih stradanja (Morlaci), a u drugom raskoš plemenitaškoga života u urbanim središtima, koja je Borellijevima omogućila da se bave znanošću, kulturom i promišljanjem fiziokratskoga razvoja sela koja su dobili na upravljanje. Kratak pregled različitih gospodarskih djelatnosti, službi i poslova te specifičnog načina života stanovnika koji ih je pratio u ovom će radu imati svrhu identifikacije migracijskog potencijala koje su zabilježene ekonomije odnosno službe razvijale, bilo da se radilo o doseljenicima ili iseljenicima iz sjeverne Dalmacije. Dodatni će fokus ovog istraživanja biti na pitanjima koji su sve obrasci dnevnih, sezonskih ili trajnih migracija postojali, koji su motivi migrante pokretali na kretanje te kako su migracijski podaci zabilježeni u povijesnim izvorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Povijest

POVEZANOST RADA