Naslov
Medijske navike mladih tijekom pandemije COVID-19 i dezinformacije: primjer studenata Sveučilišta u Dubrovniku
(Youth Media Consumption During COVID-19 Pandemic and Disinformation: A Case Study of the University of Dubrovnik Students)

Autori
Stražičić, Dora ; John, Romana ; Brautović, Mato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Izvornik
Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije / - Zagreb : Agencija za elektroničke medije, 2021

Skup
Međunarodna znanstvena konferencija Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.09.2021. - 17.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
COVID-19 ; medijske navike ; mladi ; dezinformacije ; društveni mediji
(COVID-19 ; media consumption ; youth ; disinformation ; social media)

Sažetak
Važnost digitalnih medija u informiranju, zabavljanju i obrazovanju mladih značajno je porastao tijekom pandemije COVID-19 jer su mladi zbog zatvaranja škola, fakulteta, sportskih objekata i drugih ustanova, te uvođenjem nastave u online okruženju, većinu svog vremena provodili ispred ekrana. Ova studija je istražila medijske navike mladih tijekom pandemije upotrebom online ankete i to među studentima Sveučilišta u Dubrovniku (N=106). Rezultati pokazuju kako je gotovo trećina studenata (28, 3%) uglavnom stalno online, a slični rezultati (po 30, 2%) su zabilježeni i kod studenata koji koriste internet šest do deset sati ili dva do četiri sata dnevno. Studenti su naveli nacionalne televizije, online medije i društvene medije kao tri najčešća izvora za informiranje o epidemiološkim mjerama, ali su iskazali nisko povjerenje prema online medijima (12, 3%) i društvenim medijima (13, 2%), što je usko povezano s rezultatima koji ukazuju da više od 40% studenata online medije smatra nedosljednima, a čak više od 60% njih uviđa veliku mogućnost širenja dezinformacija. S druge strane, nacionalne televizije imaju najveće povjerenje o informiranju o epidemiološkim mjerama među studentima (38, 7%). Iako su rijetko korišteni kao izvor informiranja, internetska stranica Koronavirus.hr (27, 4%) i mrežna stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (34, 9%) su istraživanjem potvrđene kao izvori kojima studenti vjeruju. Vlada RH i Nacionalni stožer civilne zaštite nisu uspjeli iskoristiti online medije kao platforme za smanjenje dezinformacija i panike u svezi epidemioloških mjeraa, prema mišljenju više od 40% studenata. U kontekstu društvenih medija, većina ispitanika (> 55%) smatra da se online medijima šire dezinformacije vezane za sprječavanje i suzbijanje širenja pandemije. Najveći postotak studenata navodi Facebook kao glavni društveni medij na kojem se šire dezinformacije (79, 3%). Slijede ga YouTube (46, 6%) i Tik Tok (41, 4%), a zatim Instagram (37, 9%) i Snapchat (31%). Gotovo 90% studenata nije nika provjerilo dezinformaciju pronađenu na društvenim medijima (mrežama),

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA