Naslov
O Bojničićevoj Gramatici madžarskoga jezika iz drugoga kuta: uzroci i narav mijena gramatičkih izdanja na razmeđu dvaju stoljeća
(On Bojničić's Hungarian Grammar from another angle: the causes and nature of changes in grammar editions at the turn of the 20th century)

Autori
Mlikota, Jadranka ; Čipanj Banja, Rene

Izvornik
Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae (0039-3363) 66 (2021), 2; 341-358

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ivan Bojničić, Gramatika madžarskoga jezika, mađarske gramatike s hrvatskim metajezikom, hrvatski jezik na prijelazu 19. u 20. stoljeće, zagrebačka filološka škola. hrvatski vukovci, ocjene gramatike, mijene gramatike
(IIvan Bojničić, Hungarian Grammar, Hungarian grammars with Croatian metalanguage, Croatian language at the turn of the 20th century, Zagreb philological school, Croatian Vukovians, reviews of the grammar, changes of the grammar)

Sažetak
U sjeni Bojničićeva rada, obilježenoga iznimnim prinosom hrvatskoj kulturnoj povijesti i pomoćnim povijesnim znanostima, ostala je Gramatika madžarskoga jezika (1888., 1896., 1905., 1912.) koja je na razmeđu dvaju stoljeća, u vrijeme smjene filoloških škola (zagrebačke školom hrvatskih vukovaca), doživjela nekoliko izmijenjenih izdanja. Gramatiku je — točnije njezino prvo izdanje — kao udžbenik odobrio Odjel za bogoštovlje i nastavu Kr. ugarskoga ministarstva, potom ju nagradio 1889., a naposljetku je ipak negativno ocijenjena, i to u službenom glasilu istoga Odjela koji ju je i nagradio, u Nastavnom vjesniku, a gotovo jednako ocijenit će ju i neki mađarski izvori početkom 20. stoljeća. Pritom je riječ o kritikama koje su se mahom odnosile na (hrvatski) metajezik gramatike, donošenje netočnih pravila te na njezino, po sudu određenih kritičara, nesustavno oblikovanje, a samom se Bojničiću zamjerala nedostatna filološka naobrazba. Upravo ju stoga ti kritičari između ostaloga opisuju kao priručnik neprikladan za nastavnu uporabu. Od navedenih četiriju izdanja gramatike — iako konzultirani hrvatski i mađarski izvori ustvari ne donose nedvosmislen podatak o tome koliko je točno izdanja gramatika doživjela — spomenutoj je filološkoj ocjeni također podlegnulo samo prvo, a autor je poneke ispravke uklopio u kasnija izdanja svoga gramatičkoga priručnika. U ovom se radu uspoređuju četiri izdanja Bojničićeve gramatike, utvrđuju se jezične, nazivoslovne i leksičke mijene njezina polaznoga (hrvatskog) jezika te se propituje u kojoj su mjeri potaknute objavljenim kritikama te koliki je odraz smjene filoloških škola vidljiv u pojedinim izdanjima. U sklopu tumačenja mijena što ih izdanja gramatike sadrže, posebice se ističu jezične osobitosti svojstvene normi zagrebačke filološke škole, čime se pak nastoji potkrijepiti činjenica kako je riječ o obilježjima koja su prisutna u svim četirima izdanjima gramatike neovisno o vremenu njihova izdavanja te jezično-političkim okolnostima i utjecajima pod kojima su nastala. U konačnici se nastoji potvrditi (ne)opravdanost negativne recepcije koju je gramatika imala u dijelu filološke javnosti svojega vremena. Drugim riječima nastoji se dati odgovor na pitanje valja li Bojničiću pridružiti epitet autora čiji rad — pa tako ni njegova gramatika — u odgovarajućoj mjeri nije stručno potkovan ili mu pak, bez obzira na njegovu naobrazbu i upućene kritike, valja odati priznanje zbog neospornih prinosa što ih je dao u području hrvatsko-mađarske gramatikografije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA