Naslov
Razvoj, zastupljenost i značenje pedologije i pedogeografije u nastavi na području Republike Hrvatske i Republike Slovenije
(Development, representation and significance of pedology and pedogeography in teaching in the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia)

Autori
Perica, Dražen ; Repe, Blaž

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Međunarodni znanstveno-stručni skup povodom obilježavanja 125. godišnjice osnivanja i 75. godišnjice kontinuiranog djelovanja Hrvatskog geografskog društva "Razvoj geografskke misli i geografskih disciplina 1992. - 2022." / Maradin, Mladen - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2022, 61-62

ISBN
978-953-7245-20-7

Skup
Znanstveno-stručni skup Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992. – 2022.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Pedologija, pedogeografija, fizička geografija, geografija, nastava geografije
(Pedology, pedogeography, physical geography, geography, teaching geography)

Sažetak
Kao posljedica značenja tala, ona privlače istraživače još od predpovijesnog razdoblja. Tako kinez Yu pred približno 4000 godina klasificira tla na osnovu boje i teksture. Dalje, treba istaknuti djelo “Papyrus Ebens” iz 16. st prije krista, kao i djelo Aristotelovog učenika Theophrasta “Peri fiton istoria” u kojem grupira tla prema morfologiji, teksturi, matičnoj podlozi i porijeklu hranjiva. Nažalost, proučavanje tla je zanemareno sve do druge polovice 19. st. Začetnikom suvremene znanosti o tlu, odnosno pedologije, smatra se Vasilija Vasiljeviča Dokučaeva s djelom djelom »Ruski černozem« (1883.), dok se istodobno i u SAD javljaju prvi radovi o tproučavanj tla. Proučavanje tala, odnosno tloznanstvo na području Republike Hrvatske svoje začetke također ima u tom vremenu. Naime, 1877. godine objavljena je knjiga Mije Kišpatića »Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo“. Dalje u razvoju pedologije u Hrvatskoj tijekom prve polovicei sredine 20. st. posebno treba istaknuti Franju Šandora i Mihovila Gračanina. Do razvoja pedologije u Republici Sloveniji dolazi tek poslije II. Svjetskog rata pod vodstvom B. Vovka. Međutim, razvoj pedologije i u Hrvatskoj i u Sloveniji odvijao se i na Agronomskim, odnosno Šumarskim fakultetima. Dok pedologija proučava pedosferu kao sistem, pedogeografija s geografskog vidika proučava pedosferu kao dio geosfere. Pedogeografija, u nastavi geografije ima veliko značenje. Poučvanje o tlima i u slovenskom i u hrvatskom školskom sustavu imaju dugu tradiciju. Oni su ravnopravna sastavnica kurikuluma prirodnih znanosti i geografije i s jedne strane pokrivaju opće teme (sastav, svojstva, faktori nastanka itd.), s druge strane dio su regionalne geografije Slovenije, Europe i svijeta. (rasprostranjenost, značaj za poljoprivredu, degradacija, tlo kao prirodni resurs itd.). Unatoč svemu, nastava nije bez problema. U Sloveniji, temeljni problem je uporaba pojma “tlo”, te nepostojanje službene nacionalne klasifikacije tala. U Hrvatskoj je uporaba pojma tlo jasno definirana, a od 1985. godine je u upotrebi godine nacionalna klasifikacija tala. Ostali problemi uključuju povremeno korištenje zastarjelih tema o tlu u osnovnom i srednjem obrazovanju, nestručnu upotrebu naziva tla za vrste tala u svijetu i vrlo malo visokoškolskih specijalizacija o tlu. Puno je postojećih inicijativa za poboljšanje postojećeg stanja, ali još uvijek ima puno prepreka koje koče taj proces.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Geografija

POVEZANOST RADA