Naslov
O tipovima usmenih priča o životinjama – od N. Nodila preko M. Bošković-Stulli i D. Lakićevića do posthumanizma T. Thompsona, a možda i dalje
(About the types of oral stories about animals - from N. Nodilo through M. Bošković-Stulli and D. Lakićević to T. Thompson's posthumanism, and perhaps beyond)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
O pričama i pričanju 2.0: znanstveni skup u povodu 100 godina rođenja Maje Bošković-Stulli. Knjižica sa žetaka / Jambrešić Kirin, Renata ; Marković, Jelena ; Marks, Ljiljana ; Polgar, Nataša - Institut za etnologiju i folkloristiku : Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2022, 31-32

ISBN
0-000-00000-0

Skup
O pričama i pričanju 2.0: Znanstveni skup u povodu 100 godina rođenja Maje Bošković-Stulli

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.11.2022. - 09.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
priče o životinjama, usmena književnost
(animal stories, oral literature)

Sažetak
Skeptički konstatirajući kako u svim mitskim pričama, a posebice u životinjskim pričama, pričama o životinjama nije mogao detektirati mitsku matricu, Nodilo začinje polemiku s Jacobom Grimmom koji je, prema njegovoj interpretaciji, polazio od zoomorfnoga svijeta basni kao izvorima za proučavanje mita, upućujući kako teriomorfizam prethodi antropomorfizmu. Riječ je, naime, o (evolucijskom) putu od božanstva prirode preko teriomorfizma do antropomorfizma, od politeističkoga božanstva prirode i teriomorfnoga božanstva do monoteističkoga antropomorfnoga božanstva. Dakle, u usporedbi s J. Grimmom, koji je, ponavljam, prema Nodilovoj interpretaciji, pretpostavljao da su basne (u Nodilovu određenju basne su “priče životinjske”) izvorište mita, Nodilo u basnama iščitava (samo) satiričnu referenciju, a time – šaljivu ili poučnu poantu. O prvenstvu teriomorfizma ili antropomorfizma Nodilo bilježi kako ne može pružiti znanstvenu argumentaciju i prepušta ih povijesti ideja: “(…) ja u to pitanje ne ulazim, jer ga drage volje izručujem filozofiji ljudske misli” (Nodilo 1981: 20). Međutim, ipak smatra da se mitska matrica priča može iznaći pomoću “drugog vjerskog blaga naroda” – poslovica, basmi, zakletvi, zagonetki, gatalica, izraza koje postavlja kao kontekst mitskim pričama. Na navedenom tragu rad će razmotriti tipove usmenih priča o životinjama – priče o životinjama, basne, predaje o postanku životinja (etiologija) i usmene priče o mitološkim životinjama na temelju istraživanja Maje Bošković-Stullli (npr. Bošković-Stulli 1997: 19) i Dragana Lakićevića (1989: 23–29), da bismo završno dali pregled neizbježnoga ulaza posthumanizma u folklorističku teoriju kakvu je svojom knjigom The Posthuman Folklore (2019) inicirao Tok Thompson.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA