Naslov
Pape i hrvatski narod
(Popes and Croats)

Autori
Kolarić, Juraj

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, pregledna

Izdavač
Večernji list

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
90

ISBN
978-953-280-080-7

Ključne riječi
papa, Hrvati, Katolička Crkva u Hrvatskoj, Crkvena povijest, povijesni pregled
(pope, Croats, Croatians, Catholic Church in Croatia, Church history, historical overview)

Sažetak
U europskom povijesnom kontekstu pokrštenje nekog naroda značilo je njegovo uključivanje u veliku obitelj europskih kulturnih naroda. Tako su i Hrvati, primivši kršćanstvo kao prvi od svih slavenskih naroda, počeli graditi svoj društveni, državni i crkveni život i stvarati svoju bogatu duhovnu i materijalnu kulturu. Hrvati su krštenjem primili pismenost, književnost, kulturu i civilizaciju te izgradili svoj nacionalni identitet. Zahvaljujući kršćanstvu i povezanosti s prvosvećenicima ili papama Rimokatoličke Crkve hrvatski je jezik ušao u krug velikih jezika kršćanske Europe i rimske liturgije u jednom takvom obliku, da poznavaoci povijesti i kulture europskih naroda smatraju, da je prijevod Svetog Pisma na staroslavenski ili starohrvatski jezik jedan od najsavršenijih slavenskih prijevoda kako u jezičnom tako i u teorijskom smislu. Zanimljivo je napomenuti da prvo slovo staroslavenskog ili starohrvatskog pisma - glagoljica, počinje slovom »az«, koje je grafološki oblikovano u znaku križa. Križ, dakle, stoji na početku hrvatske povijesti i kulture. Kao kršćanin potrebno je biti ponosan zbog toga, jer od svih europskih naroda jedino hrvatski narod ima na samom početku svoje povijesti, kulture i civilizacije - znak križa! Veze između Hrvata i Apostolske Stolice, odnosno Papa, potječu od vremena dolaska Hrvata na današnje njihove etničke prostore za vrijeme pontifikata pape Grgura I. Velikog (600.) i Ivana IV. (641.) te cara Konstantina Porfirogeneta, koji sredinom X. stoljeća da su Hrvati sklopili savez sa svetim Petrom kako ne će nikoga napadati, a ako njih netko napadne, da će ih braniti Bog i sveti Petar. Tijekom hrvatske povijesti Pape su branili i ohrabrivali Hrvate, a posebice u najnovijem razdoblju hrvatske povijesti od 1990. do 1995. godine, kada je papa Ivan Pavao II. učinio za Hrvatsku više nego što se to moglo i očekivati! Papa je upozoravao na agresivni rat na Hrvatsku i tražio da se Hrvatska međunarodno prizna i ubroji u suvremene europske države. Hrvatska, kojoj su mnogi svjetski mogućnici i tradicijski hrvatski protivnici prorokovali »tihu smrt« i njezino »uklanjanje iz europskog političkog poretka«, oživjela je i preživjela zahvaljujući upravo Svetoj Stolici. Raskomadana i dijelom asimilirana te opterećena svojim protjeranim i ubijenim stanovnicima i svedena na »spaljenu i razorenu zemlju« doživjela je, zahvaljujući svojim hrabrim braniteljima, ali i Petrovim nasljednicima, svoje uskrsnuće i međunarodno priznanje. Zbog toga je pastoralni i državnički pohod pape Ivana Pavla II. 1994. godine Hrvatskoj u jeku krvavih napada na njezinu suverenost i neovisnost bio ne samo znakovit, već i djelotvoran. Njegov euharistijski susret s vjernicima 11. rujna 1994. na Zagrebačkom hipodromu (na tom mjestu još uvijek stoji spomen- obilježje na taj povijesni događaj!), gdje ga je dočekalo milijun ljudi, pokazuje i dokazuje da se je hrvatski narod, na najvećem skupu u svojoj povijesti, demonstrativno zahvalio Petrovoj Stolici i Papama za sve ono što su učinili za afirmaciju i dobrobit hrvatskoga naroda. Drugi papin dolazak u Hrvatsku od 2. do 4. listopada 1998. i proglašenje u Mariji Bistrici blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca označilo je još jednu afirmaciju hrvatskoga naroda kao »mučeničke i patničke nacije« uvijek vjerne Katoličkoj Crkvi i odane rimskim prvosvećenicima - Papama. Treći posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj od 5. do 9. srpnja 2003. Dubrovniku (6.VI.), gdje je proglasio blaženom Mariju Petković od Presvetog, Osijeku i Đakovu (7.VI.), Rijeci (8.VI.) i Zadru (9.VI.), te pohodom Bosni i Hercegovini 22. VI. 2003. i proglašenje blaženikom Ivana Merza, papa je dovršio svoje apostolske pohode »voljenoj Hrvatskoj«. Državnički i pastoralni pohod pape Benedikta XVI. Zagrebu od 4. do 5. lipnja 2011. odvija se pod geslom »Zajedno u Kristu«, u događa se u bremenitom vremenu za Hrvatsku koja se nalazi u modernoj, političkoj i gospodarskoj krizi. Ovaj papin dolazak u Hrvatsku odvija se u znaku naših obitelji, koje moraju postati mjesta ljubavi i sustvaranja. Danas obitelj trpi od ztv. »razarača« obitelji, a to su: pad odanosti u braku, problem u poimanju tijela i spolnosti, manjak komunikacije među bračnim drugovima, nedostatak bračne i obiteljske duhovnosti, utjecaj medija koji nameću protubračni i protuobiteljski mentalitet i školstvo koje sve manje odgaja mladi naraštaj za odgovornost i moralne vrednote. U želji da, prigodom pohoda pape Benedikta XVI. prikažemo odnos Hrvata prema Papama kroz povijest hrvatskoga naroda, prikazujemo odnos Papa prema Hrvatima tijekom 14- stoljetne povijesti Svete Stolice i Hrvata u nadi da će ova knjiga postati ne samo rado čitano štivo u hrvatskom narodu, već i svih onih koji žele djelomice upoznati bogatu povijest Hrvata, naroda, kojega je povijest smjestila na razmeđu raznih kultura i religija, a koja se je stvarala i odvijala pod pokroviteljstvom i blagoslovom rimskih prvosvećenika, nasljednika apostola Petra.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje), Kroatologija

POVEZANOST RADA