Pregled bibliografske jedinice broj: 1247375
Rod upisan u prostor: bilješke o opresivnim silnicama rodne dihotomije upisanima u prostorne odnose javne i rezidencijalne arhitekture 18. stoljeća
Rod upisan u prostor: bilješke o opresivnim silnicama rodne dihotomije upisanima u prostorne odnose javne i rezidencijalne arhitekture 18. stoljeća // 5. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, 10. - 12. studenoga 2022., Galerija Klovićevi dvori, Zagreb (Raspored i knjiga sažetaka) / Sekelj, Sanja ; Plosnić Škarić, Ana (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2022. str. 65-65 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1247375 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rod upisan u prostor: bilješke o opresivnim silnicama rodne dihotomije upisanima u prostorne odnose javne i rezidencijalne arhitekture 18. stoljeća
(Gender Inscribed in Space: Notes on the Oppressive Forces of Gender Dichotomy Inscribed in Spatial Relations of Public and Residential Architecture of the 18th Century)
Autori
Pavković, Marko Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, 10. - 12. studenoga 2022., Galerija Klovićevi dvori, Zagreb (Raspored i knjiga sažetaka)
/ Sekelj, Sanja ; Plosnić Škarić, Ana - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2022, 65-65
ISBN
978-953-373-013-4
Skup
5. kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2022. - 12.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
arhitektura ; feministička povijest umjetnosti ; barok ; rokoko ; klasicizam ; 18. stoljeće ; javna arhitektura ; rezidencijalna arhitektura
(architecture ; feminist art history ; Baroque ; Rococo ; Neoclassicism ; 18th century ; public architecture ; residential architecture)
Sažetak
Teoretičari arhitekture – počevši od Vitruvija, preko za ovu temu najznačajnijega Jacques-Françoisa Blondela, pa sve do naših suvremenika – nekada su eksplicitno, a najčešće implicitno pisali o muškome i virilnome te ženskome i feminilnome u arhitekturi. Ovdje će se ukazati na to koliko je Blondelu suvremena arhitektonska praksa korespondirala s njegovim promišljanjima te kako možemo uočiti izrazito odvajanje arhitekture javne, maskuline sfere od one privatne, feminine, koja je bila lišena vidljivosti u javnome prostoru – prostoru moći. Pokazat će se i kako su neki arhetipski konstrukti o muškim i ženskim oblicima bili prisutni u francuskoj i europskoj profanoj arhitekturi i perivojnome oblikovanju 18. stoljeća, pri čemu će u obzir biti uzete analiza prostornih oblika te onih arhitektonske plastike, kao i analiza proporcijskih odnosa dijelova arhitektonskih sklopova, koji će biti interpretirani na razini simbolā. Razmotrit će se i uloga naručiteljica građevina i opreme enterijera te njihov ukus, koji su usvojile kroz odgoj i obrazovanje. Izlaganje nastoji ponuditi interpretativni model primjenjiv i na analizu arhitekture drugih povijesno-stilskih razdoblja iz feminističke perspektive, no Francuska i ostatak Europe u 18. stoljeću vjerojatno su najegzemplarniji primjer za elaboraciju navedenoga, kao i suodnos rokokoa i klasicizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Rodni studiji
