Naslov
Pašmanski kanal u prapovijesti i antici
(Pašman Channel from prehistory to late antiquity)

Autori
Glamać, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
30.10

Godina
2019

Stranica
156

Mentor
Radić Rossi, Irena ; Čelhar, Martina

Ključne riječi
antika, paleookoliš, prapovijest, razina mora, topografija
(antiquity, paleolandscape, prehistory, sea level, topography)

Sažetak
Pašmanski kanal je svoj današnji izgled dobio zahvaljujući promjeni morske razine. Ključno izdizanje morske razine dogodilo se prije otprilike 26 000 godina, kada je neposredno nakon glacijanlnog maksimula došlo do globalnog zatopljenja. Morska razina se počela naglo izdizati, pa je u gornjem paleolitiku bila niža za 65 do 25 m, dok je u mezolitiku bila već 25 do 10 m niža od današnje morske razine. Ipak, izdizanje koje je najvažnije za Pašmanski kanal dogodilo se u neolitiku i eneolitiku, kada se morska razina nalazila od 10 do oko 4 do 5 m niže nego li danas. Iako su tada gotovo sve uvale bile poplavljene, kanal na središnjem dijelu još uvijek nije bio potpuno plovan. Tek u brončanom i željeznom dobu, kad je morska razina niža od današnje za 2 do 3, 4 do m, kanal postaje potpuno plovan, a samim time i prometan te otvoren za trgovinu sa Italijom i Grčkom. U antici je morska razina bila niža od današnje za 1, 5–2 m, o čemu svjedoče ostaci mnogih potopljenih objekata pod morem, čiji su tragovi i danas vidljivi iz zraka. Klimatski uvjeti i vegetacija također su se mijenjali tokom svih povijesnih razdoblja, kako na globalnoj, tako na regoj i lokalnoj razini. S obzirom da se Pašmanski kanal nalazi na razmeđi Jadranskog mora, gdje prevladava blaga klima, te Alpi i Velebita koji djeluju kao barijera i sprečavaju prodor hladnog zraka sa sjevera, područje Pašmanskog kanala bilo je neka vrsta refugija za biljni i životinjski svijet, ali i lovačko sakupljačke zajednice kojima je ovo područje pružalo sve potrebne resurse za život. Svaka zajednica u određenom je razdoblju birala određene položaje za naseljavanje ili iskorištavanje prostora. Koliko je taj prostor bogat resursima (voda, plodna tla, šume, mogućnosti lova, ribolova itd.) potvrđuje kontinuirano naseljavanje od duboke prapovijesti pa do modernih vremena. Ovaj rad daje uvid u klimu, vegetaciju i privredu te razmatra topografiju od paleolitika do kasne antike. On pokušava odgovoriti na pitanja kao što je moguća lokacija nalazišta iz određenih razdoblja, koja iz nekog razloga nedostaju na ovom području, ili razlozi zašto se neke vrste nalazišta u određenim razdobljima nalaze na određenim položajima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA