Naslov
Promicanje mentalnog zdravlja u funkciji osnaživanja obitelji - izazovi pandemije i (post) COVID19 krize
(Osnaživanja obitelji - izazovi pandemije i (post) COVID19 krize)

Autori
Zloković, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Poremećaji u ponašanju djece i mladih u ponašanju djece i mladih = Behaviooral disorders of children and youth / Macanović, Nebojša - Banja Luka : Centar Modernih Znanja ; Resursni centar za specijalnu edukaciju, 2022, 554-563

ISBN
978-99976-934-8-8

Skup
7. međunarodna naučna konferencija „Društvene devijacije”

Mjesto i datum
Banja Luka, Bosna i Hercegovina, 09.09.2022. - 10.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
mentalno zdravlje ; pandemija ; osnaživanje obitelji
(mental health, crisis, pandemic, family empowerment)

Sažetak
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization- WHO, 2014) mentalno zdravlje definira stanjem dobrobiti pri kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi sa svakodnevnim i iznenadnim životnim stresom, radno je sposoban i produktivan te sposoban pridonositi obitelji i zajednici. Respektirajući značaj zdravlja na osobnoj, obiteljskoj i socijalnoj razini putem Zoom i Merlin sustava za udaljeno učenje u sklopu visokoškolskog kolegija Obitelj i prevencija rizičnih i asocijalnih ponašanja pokrenuli smo forum raspravu na temu “Promocija mentalnog zdravlja u funkciji osnaživanja obitelji - izazovi pandemije i (post)Covid19 krize. U raspravi sudjelovali su svi studenti prve (N=23) i druge godine (N=20) jednopredmetnog i dvopredmetnog studija pedagogije. Rasprava se vodila tijekom tri tjedna što je omogućilo vrijeme za bolje sagledavanje različitosti pogleda na pristupe podrške obitelji. Kao poticaj raspravi imali smo i podpitanja koja su se odnosila na razmišljanja o posljedicama pandemije posebice na mentalno zdravlje kao i o zaštitnim mehanizma u njegovom očuvanju/osnaţivanju te prijedloge u kreiranju primarnih aktivnosti pogotovo fokusirane na obitelj. Analizom rasprave možemo zaključiti da su se zbivanja tijekom pandemije reflektirala na veliki broj mladih što se opisuje kroz: dugotrajni osjećaj straha za svoj i život obitelji, neizvjesnosti nastavka izvršavanja studijskih obveza i završetka studija, izostanak socijalnih i fizičkih kontakata, osjećaj izoliranosti i usamljenosti, osjećaj izostanka kontrole nad svojim životima i odlukama. U skupinu zaštitnih faktora ističe se: zajednički provedeno vrijeme s obitelji, međusobna podrška i povezanosti, kao i mogućnosti iznalaženja humora čak i u situacijama koje su krizne. Edukaciju o važnosti osnaživanja obiteljskog zajedništva i komunikacije, međusobnog podupiranja i povezanosti smatra se bitnim činiteljem za osmišljavanje strategija zaštite mentalnog zdravlja. Budući i nakon pet godina nije izglasana za novo razdoblje Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja, a niti se u prethodnoj istaknula važnost edukacije u promociji mentalnog zdravlja za sve a ne samo za bolesne ovaj rad pridonosi ne samo potrebi razmišljanja već i implementacije spoznaja pedagoške znanosti i edukacije u sustavu očuvanja mentalnog zdravlja ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

Napomena
World Health organization (WHO, 2014) defines
mental health as a state of well-being in which
the individual is able to realize their
potentials, is able to cope with daily and sudden
life stress, can work productively and is able to
make contribution to both family and community.
With the respect for health’s significance at
personal, family, and social level, we have
started a forum discussion on the topic of
“Promoting mental health in the function of family
empowerment – pandemic and (post) COVID-19
crisis challenges” as a part of university course
Family and the Prevention of Risk and Asocial
Behaviours via Zoom and Merlin platforms. All
first year (N=23) and second year (N=20) both
single and double major Pedagogy students
participated in the discussion. Discussion took
place during a three-week period which provided
enough time to define the problem as well as the
differences in the approaches to family support.
The following questions were used to spark the
discussion: Do you think that the pandemic will
leave a long-lasting effect on your mental health?
Have you identified undesirable behaviours among
other young people related to pandemic? Which
protective measures do you use in order to
maintain/empower mental health and what do you
suggest for the creation process of primary
activities used for its improvement? Based on the
qualitative analysis of the discussion, it can be
concluded that events which occurred during the
pandemic reflected on a high number of young
adults, a phenomenon which is described through:
long-lasting feeling of fear for one’s own as well
as their family members’ life, uncertainty
regarding the continuation of study as well as
fulfilling its requirements, the lack of social
and physical interactions, the feeling of
isolation and loneliness, the feel of lack of
control over their lives and decisions. Moreover,
some of the singled out protective factors are:
time spent with the family, mutual support
and togetherness as well as finding humour in
crisis situations. Education regarding the
importance of empowering family togetherness and
communication as well as mutual support represents
an important factor for the creation of mental
health protection strategies. Due to the fact that
neither National Strategy for Mental Health
Protection was passed nor did the previous one
singled out the importance of education in the
promotion of mental health not only for the ill,
but for everybody, this paper contributes not only
to the need to ponder about, but also to implement
pedagogical notions as well as education in mental
health protection system.

POVEZANOST RADA