Naslov
Pjesnička izražajnost na granici gramatike i drugih književnoteorijskih disciplina
(Poetic expressivness on the border betweem gramatics and other literary-theoretical perspectives)

Autori
Lemac, Tin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Riječki filološki dani

Mjesto i datum
Rijeka, Zagreb, 10.11.2022. - 12.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
ekspresivnost, gramatika, stilistika, model
(expresivness, grammar, stylistics, model)

Sažetak
U radu se raspravlja o pojmu ekspresivnosti koji je uglavnom bio pitanje gramatike (Radoslav Katičić) i lingvostilistike prilikom detektiranja ekspresivnog jezičnog sredstva (Charles Bally, Pierre Guirad, Roman Jakobson). Što se tiče lingvostilističkog aspekta, sagledavamo i regionalnu recepciju navedene kategorije (Antica Antoš, Milorad Ćorac, Krunoslav Pranjić, Dušan Jović, Marina Katnić Bakaršić). Na putu prema književnoj stilistici (napose poetskoj) pojavio se kao problematičnost zbog nejednoznačnosti prijenosa analitičkih metoda iz dvaju područja stilistike (na to upozoravaju stilističari i teoretičari Katie Wales i Zdenko Lešić). Jedini model pjesničke ekspresivnosti stoji u stilistici Heinricha Pletta koja upotrebljava arhaični koncept stila kao emanacije ljudske duše i osobnosti (teorijsko naslijeđe Benedetta Croccea, Karla Vosslera i Lea Spitzera). U radu iznosimo prijedlog modela poetske ekspresivnosti zasnovane na poetičko-stilskim, relacijskim i recepcijskim kategorijama. Definiramo je recepcijski kao intenzifikaciju doživljajnosti u pjesmi, te relacijski u dihotomiji "ekspresivno- neekspresivno". Nadalje, poetički kriteriji protežu se preko izbora poetike određene poezije (poetička obilježja stilske formacije, autora i pjesme) do jezično-stilskih razina. Na svakoj razini izdvajamo mogućnosti koje sugeriraju ekspresivnost. Teorijsko-metodološka poetka sastavljena je od poetike, stilistike i teorije recepcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA