Naslov
Arheobotanička analiza slojeva liburnskog naselja u Nadinu
(Archaebotanical analysis of layers of the Liburnian settlement in Nadin)

Autori
Knežić, Dolores

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
15.09

Godina
2022

Stranica
252

Mentor
Šoštarić, Renata / Čelhar, Martina

Ključne riječi
arheobotanika, karbonizirani makrobotanički ostaci, Liburni, Nadin–Gradina, otisci biljaka, sjeverna Dalmacija, željezno doba
(archaeobotany, carbonized macrobotanical remains, Liburnans, Nadin–Gradina, plant imprints, northern Dalmatia, Iron Age)

Sažetak
Arheobotanička analiza željeznodobnih slojeva iz kv. B 8/10 u naselju na lokalitetu Nadin–Gradina uključuje makrobotaničku analizu sedimenta kojoj je pridružena analiza makrobotaničkih ostataka s keramičkih ulomaka iz sloja 419. Izdvojeni su karbonizirani i mineralizirani biljni ostaci, kao i oni indirektni – biljni otisci na keramici. Brojnost nalaza krupnozrnih žitarica (Cerealia) i pojavnost u svim proučavanim slojevima ukazuje kako su upravo one činile osnovu prehrane. Iako ih je većina u fragmentiranom obliku, detektirana su i cjelovita pšena od kojih su identificirani ječam (Hordeum vulgare) i njegove tri podvrste: dvoredni ječam (Hordeum vulgare var. distichum), četveroredni ječam (Hordeum vulgare var. tetrastichum) i šesterororedni ječam (Hordeum vulgare var. hexastichum). Zabilježene su četiri vrste pšenice: jednozrna (Triticum monococcum), dvozrna (Triticum dicoccum), pravi pir (Triticum spelta) i tvrda pšenica (Triticum durum grupa) u dvije varijante – labavog i gustog klasa. Sitnosjemene žitarice, proso (Panicum miliaceum) i klipasti muhar (Setaria italica) također su evidentirane, ali u manjem broju u odnosu na krupnozrne žitarice. Kultivacija krupnozrnih žitarica na nalazištu potvrđena je kroz starije željezno doba pronalaskom tragova ostataka od vršidbe žitarica na keramičkim ulomcima lokalne izrade, dok su sitnosjemene žitarice najvjerojatnije bile kultivirane po potrebi, ali nisu bile dominantne u ishrani, što potvrđuju izotopske analize što može upućivati na korištenje u druge svrhe. Detektirani su i raznovrsni korovi te ruderalne biljke među kojima se ističe ražasti ovsik (Bromus secalinus) koji se teško uklanjao putem vršidbe zbog čega se ponovno zasijavao, ali i konzumirao. U vrlo malom broju izdvojene su i mahunarke poput leće (Lens culinaris), boba (Vicia faba) i lećaste grahorice (Vicia ervilia). One su bile uzgajane, a potom i korištene u prehrani s obzirom kako su pronađene u skladišnim kontekstima zajedno sa žitaricama. Identificirane su i razne drvenaste biljke poput vinove loze (Vitis vinifera), masline (Olea europaea), smokve (Ficus carica), žira (Quercus sp.), trešnje (Prunus avium), trnine (Prunus spinosa) i drijena (Cornus mas) koje svjedoče sakupljačkim aktivnostima van naselja. Dok se za vinovu lozu s obzirom na učestalost pronalaska i veći broj fragmenata možemo pretpostaviti kultivaciju već tijekom starijeg željezng doba, a za maslinu tek od mlađeg željeznog doba. Udruživanjem podataka provedenih analiza dobili smo širu sliku gospodarskih praksi i vegetacije u okolici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Arheologija

POVEZANOST RADA