Pregled bibliografske jedinice broj: 1246144
Magareća anafora
Magareća anafora // Širinom filološke misli. Zbornik u čast Diani Stolac / Morić-Mohorovičić, Borana ; Vlastelić, Anastazija (ur.).
Zagreb : RIjeka: Hrvatska sveučilišna naklada ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2022. str. 660-670
CROSBI ID: 1246144 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Magareća anafora
(Donkey anaphora)
Autori
Zovko Dinković, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Širinom filološke misli. Zbornik u čast Diani Stolac
Urednik/ci
Morić-Mohorovičić, Borana ; Vlastelić, Anastazija
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Grad
Zagreb : RIjeka
Godina
2022
Raspon stranica
660-670
ISBN
978-953-169-506-0
Ključne riječi
anafora, kvantifikatori, negacija, n-riječi, niječno slaganje, logika prvog reda
(anaphora, quantifiers, negation, n-words, Negative Concord, first-order logic)
Sažetak
Magareća anafora (engl. donkey anaphora) osobita je vrsta anaforičke referencije pri kojoj se neka zamjenica nalazi izvan područja dosega kvantifikatora ili antecedenta koji joj prethodi, ali je i dalje koreferencijalna s nekim njegovim dijelom, najčešće s kakvim neodređenim izrazom ('Svatko tko ima kakvu hranu, neka ju ponese'). O magarećoj anafori u lingvistici se uglavnom raspravlja u okviru pitanja formalnog prikaza kvantifikacije u prirodnim jezicima. Naime, u logici prvoga reda determinatori poput hrv. 'svaki' ili engl. 'every' obično se prikazuju kao univerzalni kvantifikatori, dok se neodređeni izrazi tumače kao egzistencijalni kvantifikatori. Iznimka su upravo magareće rečenice, u kojima se i neodređeni izraz tumači kao univerzalni kvantifikator pa se javlja problem ispravnog semantičkog prikaza takvih rečenica. Naime, neodređeni se izrazi u magarećim rečenicama mogu, ovisno o kontekstu, tumačiti ili kao egzistencijalni ili kao univerzalni kvantifikatori. Upravo iz tog razloga magareće rečenice koriste se u nekim pristupima kao jedan od „dijagnostičkih“ testova za utvrđivanje značenja tzv. n-riječi (niječnih zamjenica te niječnih zamjeničkih priloga i pridjeva) pri proučavanju tipologije jezika s niječnim slaganjem, odnosno pri tumačenju kvantifikatora u dosegu negacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-7896 - Sintaktička i semantička analiza dopuna i dodataka u hrvatskom jeziku (SARGADA) (Andrea Birtić, Matea, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Irena Zovko Dinković
(autor)