Naslov
Zdravstvena pismenost i adherencija
(Health literacy and adherence)

Autori
Vlah Tomičević, Sunčana ; Bralić Lang, Valerija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
XIII. Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) Knjiga sažetaka / Book of Abstracts / Katić, Milica ; Vučak, Jasna - Zagreb : Web Knjižara, 2022, 12-13

Skup
XIII. međunarodni kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.04.2022. - 24.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zdravstvena pismenost ; Adherencija ; Zdravstveni sustav
(Health literacy ; Adherence ; Healthcare system)

Sažetak
Uvod s ciljem: Zdravstveni se sustav, kao i svi njegovi sudionici, u današnje vrijeme suočava s velikim izazovima. Nedostaje dovoljan broj zdravstvenog osoblja i vremena za konzultacije, s jedne strane, a s druge strane postoji velik broj bolesnika s potrebama za mnogim dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Kad se tomu pridruži slaba zdravstvena pismenost koja vodi lošoj adherenciji, zdravstveni sustav postaje slabo održiv. Cilj je rada istražiti pojam zdravstvene pismenosti i adherencije te čimbenike koji na njih utječu, kao i pronaći rješenja za njihovo poboljšanje. Rasprava: Zdravstvena pismenost definira se kao mogućnost da se zdravstvena informacija primi, razumije i upotrijebi u svrhu unaprjeđenja vlastitog zdravlja, liječenja bolesti i povećanja kvalitete života. Ona također podrazumijeva znanje o zdravstvenom sustavu i prepoznavanje potrebe ciljanog javljanja u zdravstvenu službu, a prije toga pokušaj samozbrinjavanja ako je moguć. Podatci pokazuju da je samo do 50 % bolesnika adekvatno zdravstveno obrazovano, a taj se postotak smanjuje kod bolesnika nižeg stupnja obrazovanja, djece, starijih i migranata. Slabije obrazovan bolesnik najčešće neće biti adherentan, odnosno neće aktivno i primjereno sudjelovati u zaštiti svojeg zdravlja i liječenju bolesti te se njegovo ponašanje neće podudarati s preporukama liječnika. Zato danas 50 % kroničnih bolesnika ne uzima svoju terapiju kako je preporučeno, a taj je postotak još viši u zemljama u razvoju. Na zdravstvenu pismenost i adherenciju utječu sociodemografski čimbenici te čimbenici vezani za zdravstveni sustav i zdravstvene djelatnike, bolesnika, samu bolest i terapiju. Najčešće se izdvajaju dob, niski prihodi i niži stupanj obrazovanja u socioekonomskoj skupini, a loša komunikacija bolesnika i liječnika, ali i liječnika međusobno, preopterećenost zdravstvenih djelatnika, loša motivacija i stav bolesnika prema liječenju, nerazumijevanje vlastite bolesti, manjak podrške okoline, nemogućnost pronalaska i primjene točnih zdravstvenih informacija u ostalim kategorijama. Svaki zdravstveni djelatnik mora biti svjestan da se bolesnik sjeti samo do polovice informacija s konzultacije. Stoga je potrebna reakcija na individualnoj i sustavnoj razini kako bi zdravstvena pismenost bolesnika bila bolja. Na individualnoj razini edukacija bolesnika trebala bi počinjati od dječje dobi, dok bi se zdravstveni djelatnici konstantno trebali educirati u području komunikacije kako bi upotrebljavali razumljiv rječnik u konzultacijama, osiguravali jasno i detaljno napisane upute o prevenciji ili liječenju bolesti te preporučili dodatne izvore relevantnih informacija za bolesnika. Da bi to bilo moguće, na sustavnoj razini potrebno je osigurati vrijeme za bolesnika, osmisliti službeni, lako razumljiv i detaljan edukacijski materijal, aktivno podržavati grupe bolesnika koje vode obrazovani pojedinci te držati korak s vremenom i novim tehnologijama. Zaključak: Dobra zdravstvena pismenost, a time i adherencija rezultiraju boljim ishodima za bolesnika te se ostvaruje zadovoljstvo i bolesnika i liječnika. Rezultat toga je manje, ali ciljano korištenje zdravstvenog sustava čime se povećava vrijeme pojedine liječničke konzultacije, smanjuju se troškovi i povećava održivost zdravstvenog sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA